Kako su Egipćani izgradili Velike piramide: Izgubljeni dnevnik konačno otkriva tajnu

Vijekovima je izgradnja Velike piramide u Gizi bila jedna od najvećih misterija u historiji. Kako su drevni Egipćani uspjeli da premeštaju i klešu masivne blokove krečnjaka, svaki težak nekoliko tona, bez napredne tehnologije koju imamo danas? Pa, zahvaljujući nevjerovatnom otkriću sada imamo odgovor - ili barem jasniju sliku.

Na lokalitetu Wadi el-Jarf, uz egipatsku obalu Crvenog mora, arheolozi su otkrili kolekciju drevnih papirusa poznatih kao Papiri Crvenog mora. Ovi dokumenti, neki od najstarijih ikada pronađenih, uključuju dnevnik koji je napisao čovjek po imenu Merer, glavni nadzornik koji je odigrao ključnu ulogu u izgradnji piramide. Njegovi zapisi pružaju detaljan uvid u logistiku ovog monumentalnog zadatka, piše National Geographic.

Užurbana luka u srcu gradnje

Wadi el-Jarf danas može izgledati kao tiho, udaljeno mjesto, bez ičega osim pustinjskog pijeska koji se proteže prema mirnom plavom moru. Ali prije više od 4.500 godina, ovdje je bilo dosta užurbano. Kada ga je britanski putnik John Gardner Wilkinson prvi put otkrio 1823. godine, mislio je da se radi o grčko-rimskom groblju. Decenijama kasnije, pedesetih godina 20. stoljeća, dva francuska arheologa, Francois Bissey i Rene Chabot-Morisseau, ponovo su naišli na njega i pomislili da bi to mogao biti centar za obradu metala. Ali tek je 2008. godine francuski egiptolog Pierre Tallet shvatio da je lokacija bila važna luka korištena tokom vladavine faraona Kufua, čovjeka koji stoji iza Velike piramide.

Prema National Geographicu, Wadi el-Jarf je bio strateški smješten na Crvenom moru, što ga je činilo idealnim središtem za transport materijala. Udaljen je oko 240 kilometara od Gize, ali uz pomoć brodova, Egipćani su uspjeli donijeti bakar sa Sinajskog poluotoka i krečnjak iz kamenoloma Tura. Otkriće luke pružilo je ključne tragove o organizaciji iza kulisa koja je omogućila izgradnju piramide. Čini se da je ovo bio dobro podmazan stroj, a papirusi su poput snimka te operacije.

Mererov dnevnik: Dnevni pogled na izgradnju piramide

Ako biste naišli na Mererov dnevnik, mogli biste pomisliti da čitate prilično suhoparan radni dnevnik. Ali detalji na ovim drevnim stranicama oživljavaju proces izgradnje piramide na način na koji se to malo šta prije dogodilo. Merer je bio direktno uključen u logistiku transporta materijala za piramidu. Njegov dnevnik, pisan tokom tri mjeseca, pruža detaljan, svakodnevni izvještaj o aktivnostima njegovog tima .

Možemo uzeti ovaj odlomak za primjer:

"Dan 25: Inspektor Merer je proveo dan sa svojim timom prevozeći kamenje do Ture-Jug; proveo je noć u Turi-Jug".

Sljedećeg dana, dnevnik nastavlja:

"Dan 26: Inspektor Merer je napustio Turu-South sa svojim timom na brodu, punom krečnjačkih blokova, do Akhet-Khufua [Velike piramide], provodeći noć u She-Khufuu [administrativnom području u blizini Gize]".

Ovi zapisi pokazuju da je Mererov tim imao strog, gotovo vojnički raspored, stalno u pokretu i vodeći pedantne zapise o svakom koraku putovanja.

Ono što je fascinantno u vezi s ovim je sama veličina operacije. Mererov tim od 200 radnika prevozio bi kamenje, bilježio njihov napredak na administrativnim mjestima, a zatim prelazio na sljedeću pošiljku. Zamislite: tokom samo nekoliko dana, Merer i njegova ekipa su napravili više putovanja između kamenoloma i Gize, prevozeći tone kamena svaki put.

Ko je zaista izgradio piramide?

Godinama je priča o graditeljima piramida bila obavijena velom mita. Mnogi su vjerovali da su robovi bili prisiljeni graditi piramide, vođeni voljom tiranskog faraona. Ali papirusi Crvenog mora, posebno Mererov dnevnik, pružaju sasvim drugačiju priču. Prema dnevniku, radnici uopšte nisu bili robovi. Oni su, zapravo, bili vješti radnici koji su bili plaćeni za svoj naporan rad.

Merer pažljivo bilježi plate svojih radnika, koje nisu isplaćivane u novcu jer Stari Egipat nije imao valutu, već u hrani - uglavnom hljebu, mesu, hurmama i mahunarkama. Ovaj oblik plaćanja nazivao se "obrok" ​​i varirao je zavisno o rangu ili poslu radnika. Daleko od toga da su bili prisiljeni na rad, ovi radnici su bili plaćeni za svoje specijalizirane vještine.

Mererov dnevnik također spominje istaknute ličnosti koje su pomogle u nadgledanju projekta, uključujući Ankhkhafa, polubrata Khufua i "šefa svih kraljevih djela".

"Dan 24: Inspektor Merer provodi dan sa svojim za-haulingom [nedostaje tekst] sa ljudima na elitnim pozicijama, aper-timovima i plemenitim Ankh-hafom, direktorom Ro-She Khufua", navodi se na fragmentima papirusa.

Njegovo učešće pokazuje da je piramidom pažljivo upravljala egipatska elita. Bila je to visoko organizovana, dobro koordinisana operacija u kojoj su učestvovale neke od najvažnijih ličnosti u kraljevstvu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad