Nove simulacije superračunara podržavaju ideju da iza formiranja prekrasnih Saturnovih prstenova stoji katastrofalno uništenje satelita. Ovaj novi rad predviđa sudar dva mjeseca (slična onome kako mali Saturnovi mjeseci, poput Dione i Rhee, izgledaju danas). Ti su se mjeseci sudarili jedan s drugim, oslobađajući oblak leda i kamenja i taj je led, na kraju, završio u ringovima.

Istraživači su proveli više od 200 različitih verzija sudara između dva takva satelita. U širokom rasponu scenarija, sudar bi raspršio pravu količinu leda oko Saturna kako bi se stvorili prekrasni prstenovi kakve danas vidimo.

“Ovaj scenarij prirodno vodi do prstenova bogatih ledom”, rekao je u izjavi koautor, profesor Vincent Eke sa Sveučilišta Durham. “Kada se ledeni pramjeseci sudare jedan o drugi, stijena u jezgrama tijela koja se sudaraju raspršuje se manje od leda iznad.”

Tokom posljednjih desetak godina postalo je jasno da Saturnov nevjerovatan sistem prstena nije nešto s čime je planet rođen. Prstenovi su vjerovatno nastali prije nekoliko stotina miliona godina. Alternativna hipoteza sugerira da se možda mjesec previše približio Saturnu, prešavši njegovu Rocheovu granicu. Iza tog praga, gravitacija planeta ga je razdvojila i raširila njegove ostatke da bi formirala prstenove.

Naravno, scenarij sudara puno je dramatičniji. Učinak Sunčeve gravitacije mogao je stvoriti rezonanciju na ova dva bliska mjeseca, dovodeći ih do sudara. Krhotine bi se zatim proširile kroz sustav, utječući na druge mjesece.

Kako mjeseci stare, oni se teže pomicati prema van zbog gravitacijskih učinaka. Rhea kruži tik izvan praga rezonancije. Ako je Rhea bila drevna, morala je potjecati iz nje i ne bi preživjela križanje. Ali ovdje je, a za istraživače to ukazuje da je scenarij sudara formirao prstenove i reformirao današnje mjesece, čak i šireći led na druge mjesece u sustavu.

“Ima toliko toga što još uvijek ne znamo o Saturnovom sistemu, uključujući njegove mjesece koji ugošćuju okruženja koja bi mogla biti pogodna za život”, dodao je Jacob Kegerreis, istraživač u NASA-inom istraživačkom centru Ames. “Dakle, uzbudljivo je koristiti velike simulacije poput ovih kako bismo detaljno istražili kako su se mogle razviti.”

Studija je objavljena u časopisu The Astrophysical Journal, a prenio je portal IFLScience.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad