Jednog dana u sljedećih nekoliko godina, svi na svijetu će izgubiti sekundu svog vremena. Na to kada će se to tačno dogoditi uveliko utiču ljudi, budući da topljenje polarnog leda mijenja Zemljinu rotaciju pa samim tim i vrijeme, otkrila je nova studija.

Sati i minute koji određuju naše dane određeni su Zemljinom rotacijom. Ali ta rotacija nije stalna i može se vrlo malo promijeniti, ovisno o tome što se događa na Zemljinoj površini i u njezinoj rastaljenoj jezgri. Ove gotovo neprimjetne promjene povremeno znače da se svjetski satovi moraju podesiti za “prijestupnu sekundu”, što može zvučati beznačajno, ali može imati veliki utjecaj na računarske sisteme.

Mnogo je sekundi dodano tokom godina. Ali nakon dugog trenda usporavanja, Zemljina rotacija se sada ubrzava zbog promjena u njezinoj jezgri. Po prvi put ikada, trebaće skinuti jednu sekundu.

“Negativna prijestupna sekunda nikada nije dodana niti ispitana, tako da su problemi koje bi mogla stvoriti bez presedana”, napisala je Patrizia Tavella, članica Odjela za vrijeme pri Međunarodnom uredu za mjere u Francuskoj, u članku koji prati studiju.

Ali kada će se to tačno dogoditi ovisi o globalnom zatopljenju, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Nature. Topljenje polarnog leda odgađa prijestupnu sekundu za tri godine, pomičući je s 2026. na 2029. godinu, pokazao je izvještaj, prenosi CNN.

“Dio otkrivanja šta će se dogoditi u globalnom mjerenju vremena ovisi o razumijevanju šta se događa s učinkom globalnog zatopljenja”, rekao je Duncan Agnew, profesor geofizike na Univerzitetu Kalifornija San Diego i autor studije.

Prije 1955. sekunda je bila definirana kao određeni dio vremena potrebnog Zemlji da se jednom okrene u odnosu na zvijezde. Zatim je došlo doba vrlo preciznih atomskih satova, koji su se pokazali mnogo stabilnijim načinom definiranja fizičke sekunde. Od kasnih 1960-ih svijet je počeo koristiti koordinirano univerzalno vrijeme (UTC) za postavljanje vremenskih zona. UTC se oslanja na atomske satove, ali i dalje drži korak s rotacijom planeta.

Ali kako brzina rotacije nije konstantna, dvije vremenske skale polako se razilaze. To znači da se tu i tamo mora dodati “prijestupna sekunda” kako bi se oni vratili u poravnanje.

Dugoročne promjene u Zemljinoj rotaciji bile su pod utjecajem trenja plime i oseke o dno oceana – što je usporilo njezinu rotaciju. Nedavno su utjecaji otapanja polarnog leda, izazvanog ljudskim spaljivanjem fosilnih goriva koja zagrijavaju planet, postali značajan faktor, ističe Agnew. Kako se led topi u oceanu, otopljena voda kreće se od polova prema ekvatoru, što dodatno usporava brzinu rotacije Zemlje.

Ted Scambos, glaciolog sa Univerziteta Colorado Boulder koji nije bio uključen u studiju, opisuje proces poput klizača koji se vrti s rukama iznad glave. Dok spuštaju ruke prema ramenima, njihovo okretanje se usporava.

Topljenje polarnog leda “bilo je dovoljno veliko da primjetno utječe na rotaciju cijele Zemlje na način koji je bez presedana”, rekao je Agnew. “Za mene je činjenica da su ljudska bića uzrokovala promjenu rotacije Zemlje pomalo nevjerovatna”.

No, dok topljenje leda možda usporava rotaciju Zemlje, postoji još jedan faktor u igri kada je u pitanju globalno mjerenje vremena, prema izvještaju: procesi u Zemljinoj jezgri.

Tekuća jezgra planeta vrti se neovisno o njegovoj čvrstoj vanjskoj ljusci. Ako se jezgra usporava, čvrsta ljuska ubrzava kako bi održala zamah, pojašnjava Agnew, i to je ono što se trenutno događa. Vrlo malo se zna o tome šta se događa otprilike 2800 milja ispod Zemljine površine i nije jasno zašto se brzina jezgre mijenja. “To je u osnovi nepredvidivo”, dodaje Agnew.

Ali ono što je jasno, prema studiji, jest da uprkos usporavajućem utjecaju otapanja polarnog leda, ukupna Zemljina rotacija se ubrzava. To znači da će svijet uskoro prvi put morati oduzeti sekundu.

“Sekunda ne zvuči puno”, kaže Agnew, ali računarski sistemi postavljeni za aktivnosti kao što su transakcije na berzi moraju biti tačni do hiljaditog dijela sekunde.

Mnogi računarski sistemi imaju softver koji im omogućuje dodavanje sekunde, ali malo njih ima mogućnost oduzimanja jedne. Ljudi će morati reprogramirati računare, uvodeći mogućnost greške.

“Niko zapravo nije očekivao da će se Zemlja ubrzati do tačke u kojoj ćemo možda morati ukloniti prijestupnu sekundu”, ističe Agnew.

Scambos, glaciolog Boulder Univerziteta u Coloradu, rekao je da je “velika stvar” studije to što pokazuje da su “promjene u Zemljinoj jezgri sada veće od trendova gubitka leda s polova – iako se gubitak leda povećao u prošloj deceniji”.

“Ovo je ‘fuj’ trenutak za neke računarske aplikacije”, rekao je za CNN, ali za većinu ljudi život će se nastaviti kao i obično.

Za Agnewa bi otkrića mogla biti moćan alat za povezivanje ljudi s načinima na koje ljudi mijenjaju planet:

“Moći reći da se toliko leda otopilo da je zapravo promijenilo rotaciju Zemlje za mjerljivu količinu, mislim da vam daje osjećaj, OK, ovo je velika stvar”.