Ključna pomorska tačka skriva "blago" staro i do 2.000 godina, kreirale ga velike nesreće

Više od stotinu historijskih brodoloma otkriveno je na dnu Gibraltarskog zaljeva – ključne pomorske tačke koja povezuje Atlantski okean i Sredozemno more. Istraživači upozoravaju da bi ovaj izuzetni “podvodni arhiv” mogao nestati ako se hitno ne zaštiti.

Riječ je o nalazima projekta Herakles, zajedničkog istraživačkog poduhvata Univerziteta u Cádizu i Univerziteta u Granadi, koji traje već šest godina.

Otkriveno čak 150 arheoloških lokaliteta

Istraživači su do sada identificirali oko 150 podvodnih arheoloških lokaliteta, od kojih većinu čine brodolomi, prenosi Guardian.

Olupine obuhvataju period od 5. stoljeća prije nove ere pa sve do brodova iz Drugog svjetskog rata. Među njima su 23 rimska broda, četiri srednjovjekovna, kao i motor i propeler aviona iz 1930-ih godina.

Arheolog Felipe Cerezo Andreo s Univerziteta u Cádizu ističe da ovo otkriće nije rezultat slučajnosti, već dugogodišnjeg sistematskog rada.

“Prije početka projekta Herakles 2019. godine bila su poznata samo četiri podvodna lokaliteta u ovom području. Danas imamo podatke o više od 150 dokumentiranih lokacija u samo tri godine rada”, rekao je za Fox News Digital.

Kombinacija historije i moderne tehnologije

Tim istraživača koristio je kombinaciju historijskih izvora i savremene tehnologije kako bi locirao i mapirao olupine.

Analizirali su arhive i muzejske zbirke, ali i razgovarali s lokalnim ribarima i roniocima koji dobro poznaju morsko dno. Zatim su primijenili napredne metode skeniranja, uključujući magnetometre za detekciju metalnih ostataka.

Iako većina pronađenih brodova potiče iz perioda od 18. do 20. stoljeća, ispod njih se nalaze i stariji fenički, punski i rimski ostaci.

“Zaljev je bio izuzetno važan prostor još u antičko doba. Imamo dokaze o naseljima poput Carteije i Iulije Traducte koja su koristila ove vode kao glavne luke”, objasnio je Andreo.

“Podvodni arhiv” svjetske historije

Prema riječima istraživača, razmjeri otkrića pokazuju da se ne radi o izoliranim brodolomima, već o kontinuiranom zapisu pomorske historije.

“Ovo je potopljeni historijski arhiv koji bilježi sve trgovačke i vojne aktivnosti još od antičkog doba”, rekao je Andreo.

“Zaljev je funkcionirao kao svojevrsni lijevak globalne historije, a to se jasno vidi na morskom dnu koje čuva arheološke tragove.”

Olupine u kritičnom stanju

Većina pronađenih brodova nalazi se u lošem stanju, a najveće prijetnje dolaze od ljudskih aktivnosti – lučkih radova, gradnje i pljačke.

“Veliki dio od ovih 150 lokaliteta izložen je ozbiljnom riziku propadanja. Neki su direktno izloženi na morskom dnu, što ih čini ranjivim na eroziju”, upozorio je Andreo.

Dodatni problem predstavlja invazivna alga Rugulopteryx okamurae, koja značajno mijenja morski ekosistem i otežava očuvanje ostataka.

Planovi za podvodni park i VR iskustva

Zbog toga istraživači sve više koriste neinvazivne metode dokumentovanja, poput fotogrametrije i 3D modeliranja, kako bi zabilježili stanje lokaliteta prije nego što nestanu.

U skladu s UNESCO principima očuvanja, planira se i razvoj podvodnog parka te virtuelnih (VR) iskustava, koja bi omogućila javnosti da istraži ove lokalitete bez njihovog ugrožavanja.

“Želimo da društvo ove brodolome doživi kao svoje ‘muzeje ispod mora’”, rekao je Andreo.

“Na kraju, zaštita ovih ostataka znači očuvanje stranica knjige koje objašnjavaju ko smo danas.”

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad