Voda pokriva gotovo tri četvrtine površine Zemlje. No koliko vode se krije ispod površine u njenoj kori?
Studija iz 2021. godine objavljena u časopisu “Geophysical Research Letters” otkrila je da se više vode Zemlje nalazi pod zemljom, u tlu ili porama stijena, nego u ledenjacima i kapama leda.
“U Zemljinoj kori nalazi se otprilike 43,9 miliona kubnih kilometara vode”, izjavio je Grant Ferguson, hidrogeolog sa Univerziteta u Saskachewanu i vodeći autor studije iz 2021. godine, za Live Science.
U poređenju, led na Antarktiku sadrži oko 27 miliona kubnih kilometara vode; na Grenlandu, oko 3 miliona kubnih kilometara, a u ledenjacima izvan Antarktika i Grenlanda, 158.000 kubnih kilometara, kako je navedeno u studiji iz 2021. godine.
Okeani Zemlje ostaju najveći rezervoar vode na planeti, sa oko 1,3 milijarde kubnih kilometara, prema istraživanju iz 2021. godine. Međutim, osim okeana, podzemne vode su najveći globalni rezervoar vode, napomenula je studija.
Studija iz 2015. godine objavljena u časopisu “Nature Geoscience” procijenila je da postoji 22,6 miliona kubnih kilometara plitkih podzemnih voda — vode u gornja 2 kilometra zemljine kore. Nasuprot tome, studija iz 2021. godine razmatrala je podzemne vode unutar gornjih 10 kilometara Zemljine kore, rekao je Ferguson.
Ova razlika proizlazi iz toga što su prethodne procjene dubokih podzemnih voda — onih ispod gornja 2 kilometra Zemljine kore — bile usmjerene samo na kristalne stijene s niskom poroznošću, kao što su granit. Studija iz 2021. godine uključila je sedimentarne stijene, koje su poroznije od kristalnih stijena.
Sve u svemu, studija iz 2021. godine više nego udvostručila je količinu podzemnih voda koje se smatraju prisutnim na dubini od 2 do 10 kilometara ispod površine Zemlje — sa oko 8,5 miliona kubnih kilometara na 20,3 miliona kubnih kilometara. Ova nova procjena gotovo je jednako velika kao i 23,6 miliona kubnih kilometara koliko su izračunali za plitke podzemne vode. Ferguson je napomenuo da je kora obično debljine od 30 do 50 kilometara — značajno deblja od dubine od 10 kilometara koju je studija iz 2021. godine razmatrala. Fokusirali su se na gornju koru jer je relativno krhka i sadrži stijene sa pukotinama koje mogu zadržavati vodu.
Ferguson je primijetio da je kora obično debljine od 30 do 50 kilometara — značajno deblja od dubine od 10 kilometara koju je studija iz 2021. godine razmatrala. Fokusirali su se na gornju koru jer je relativno krhka i sadrži stijene sa pukotinama koje mogu zadržavati vodu. Ispod otprilike 10 kilometara, kora postaje mnogo manje porozna i vjerovatno sadrži vodu, rekao je.
Plitki akviferi podzemnih voda, koji su uglavnom slatke vode, koriste se za piće i navodnjavanje. Nasuprot tome, duboke podzemne vode su slane i ne mogu lako cirkulirati ili teći prema površini, što ih uglavnom odvaja od ostatka vode na planeti, napomenuo je Ferguson.
Međutim, relativna izolacija dubokih podzemnih voda znači da su se na nekim mjestima ove slane vode zadržale izuzetno dugo. To znači da bi mogle pružiti vrijedan uvid u prošlost Zemlje, kako je navedeno u studiji iz 2021. godine.
“Vrlo malo znamo o ovim vodama na dubinama većim od nekoliko kilometara, što je područje koje predstavlja granicu za nauku”, rekao je Ferguson. Osim toga, ove drevne vode mogu podržavati mikrobne ekosisteme koji su i danas aktivni. Takve duboke biološke zajednice mogu osvijetliti način na koji se život razvio na našoj planeti i kako bi se mogao razvijati na drugim svjetovima koji vjerovatno imaju vodu duboko ispod svojih površina.
“Ima toliko više za istraživanje o vodi na kilometarskim dubinama na Zemlji i drugim planetama”, rekla je Jennifer McIntosh, hidrogeokemičarka sa Univerziteta u Arizoni u Tuksonu i koautorica studije iz 2021. godine, za Live Science.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!