Naučnici su su se vratili u prošlost kako bi rekonstruirali prošli "život" antarktičkog 'Ledenjaka sudnjeg dana' - nazvanog tako jer bi njegovo urušavanje moglo uzrokovati katastrofalno podizanje nivoa mora. Otkrili su da se počeo ubrzano povlačiti 1940-ih, prema novoj studiji koja daje alarmantan uvid u budući razvoj događaja.

Glečer Thwaites na zapadnoj Antarktici najširi je na svijetu i veličine je otprilike Floride. Znanstvenici su znali da gubi led ubrzano od 1970-ih, ali budući da satelitski podaci sežu samo nekoliko decenija unatrag, nisu znali kada je tačno počelo značajno topljenje.

Sada postoji odgovor na to pitanje, prema studiji objavljenoj u ponedjeljak u magazinu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Analizirajući jezgre morskog sedimenta izvađene ispod oceanskog dna, istraživači su otkrili da se ledenjak počeo značajno povlačiti 1940-ih, vjerovatno pokrenut vrlo jakim El Niñom — prirodnom fluktuacijom klime koja obično ima utjecaj na zagrijavanje.

Od tada se ledenjak nije mogao oporaviti, što bi moglo odražavati sve veći utjecaj globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, navodi se u izvješću.

Ono što se dogodi Thwaitesu imat će globalni odjek. Ledenjak već pridonosi 4% porastu razine mora budući da proizvodi milijarde tona leda godišnje u ocean. Njegov potpuni kolaps mogao bi podići razinu mora za više od 2 stope.

Ali također igra vitalnu ulogu u stabilnosti ledene ploče Zapadne Antarktike, ponašajući se poput čepa koji drži ogroman komad leda iza sebe. Kolaps Thwaitesa potkopao bi stabilnost ledene ploče, koja drži dovoljno vode da podigne razinu mora za najmanje 10 stopa, uzrokujući katastrofalne globalne poplave.

Nalazi studije podudaraju se s prethodnim istraživanjima na susjednom ledenjaku Pine Island, jednom od najvećih ledenih tokova na Antarktici, za koji su naučnici također otkrili da se počeo brzo povlačiti 1940-ih.

Julia Wellner, izvanredna profesorica geologije na Sveučilištu u Houstonu i jedna od autorica studije istaknula je važnost studije. Ono što se događa Thwaitesu nije specifično za jedan ledenjak, već je dio šireg konteksta klimatskih promjena, rekla je za CNN.

“Ako se oba ledenjaka povlače u isto vrijeme, to je još jedan dokaz da su zapravo nečim prisiljeni”, rekla je Wellner.

Kako bi izgradili sliku Thwaitesovog života u proteklih gotovo 12.000 godina, naučnici su doveli brod ledolomac blizu ruba ledenjaka kako bi sakupili jezgre oceanskog sedimenta s različitih dubina.

Ove jezgre pružaju historijsku vremensku liniju. Svaki sloj daje informacije o oceanu i ledu hiljadama godina unatrag. Skeniranjem i datiranjem sedimenata znanstvenici su mogli odrediti kada je počelo značajno topljenje.

Iz ovih informacija vjeruju da je Thwaitesovo povlačenje pokrenuo ekstremni El Niño koji se dogodio u vrijeme kada je ledenjak vjerovatno već bio u fazi otapanja, što ga je izbacilo iz ravnoteže.

Nalazi su alarmantni jer sugeriraju da je proces vrlo teško zaustaviti kada se pokrenu velike promjene, rekao je James Smith, morski geolog pri British Antarctic Survey i koautor studije.

“Jednom kad se povlačenje ledene ploče pokrene, može se nastaviti decenijama, čak i ako se ono što je počelo ne pogorša“, rekao je za CNN.

Iako su se slična povlačenja događala mnogo dalje u prošlosti, ledeni pokrivač se oporavio i ponovno izrastao, rekao je Smith. Ali ovi ledenjaci “ne pokazuju znakove oporavka, što vjerovatno odražava sve veći utjecaj klimatskih promjena koje su uzrokovali ljudi”.

Ted Scambos, glaciolog sa Sveučilišta Colorado Boulder koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da studija potvrđuje i dodaje detalje našem razumijevanju kako je počelo Thwaitesovo povlačenje.

Sistem koji je već bio blizu nestabilnosti “dobio je veliki uspjeh od uglavnom prirodnog događaja”, rekao je Scambos, misleći na El Niño. “Daljnji događaji koji su proizašli više iz trenda zagrijavanja klime odveli su stvari dalje i započeli široko rasprostranjeno povlačenje koje vidimo danas”, rekao je za CNN.

Martin Truffer, profesor fizike na Univerzitetu Alaska Fairbanks, rekao je da istraživanje pokazuje ako je ledenjak u osjetljivom stanju, “jedan jedini događaj može ga baciti u povlačenje od kojeg se teško oporaviti”.

“Ljudi mijenjaju klimu i ova studija pokazuje da male kontinuirane promjene u klimi mogu dovesti do postupnih promjena u stanju ledenjaka”, rekao je Truffer, koji nije bio uključen u istraživanje.

Antarktik se ponekad naziva “usnulim divom”, jer naučnici još uvijek pokušavaju shvatiti koliko je ovaj ledeni, izolirani kontinent ranjiv dok ljudi zagrijavaju atmosferu i oceane.

Wellner je geolog – fokusira se na prošlost, a ne na budućnost – ali je rekla da ova studija daje važan i alarmantan kontekst za ono što bi se moglo dogoditi s ledom u ovom vitalnom dijelu Antarktika.

To pokazuje da čak i ako je okidač za brzo topljenje završio, to ne znači da odgovor prestaje. “Dakle, ako se led danas već povlači”, rekla je, “samo zato što bismo mogli zaustaviti zagrijavanje, možda neće zaustaviti svoje povlačenje”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad