Najstarije poznato mjesto pokopa na svijetu nije stvorila naša vrsta

Nauka 20. jun 202413:19 0 komentara
Luca Sola / AFP / Profimedia

Paleontolozi u Južnoj Africi tvrde da su pronašli najstarije poznato mesto pokopa na svijetu, koje sadrži ostatke dalekog rođaka ljudi sa malim mozgom, za kojeg se ranije mislilo da nije sposoban za složeno ponašanje.

Vođeni poznatim paleoantropologom Leejem Bergerom, istraživači su 2023. godine rekli da su otkrili nekoliko primjeraka Homo naledija – hominida iz kamenog doba koji se penjao na drveće – pokopane oko 30 metara (100 stopa) ispod zemlje u pećinskom sustavu unutar kolijevke čovječanstva, UNESCO-ve svjetske baštine blizu Johannesburga.​

“Ovo su najstariji zabilježeni pokopi u homininskoj evidenciji, stariji od dokaza o pokopima Homo sapiensa za najmanje 100.000 godina”, napisali su naučnici u nizu preprint radova objavljenih u eLifeu.​

Otkrića izazivaju trenutnu razumijevanje ljudske evolucije, jer se obično smatra da je razvoj većih mozgova omogućio izvođenje složenih aktivnosti sa značenjem, kao što je pokop mrtvih.​

Najstariji ranije otkriveni pokopi, pronađeni na Bliskom Istoku i u Africi, sadržali su ostatke Homo sapiensa – i bili su stari oko 100.000 godina.​

Oni koje su pronašli Berger, čije su prethodne najave bile kontroverzne, i njegovi saradnici u Južnoj Africi, datiraju iz najmanje 200.000 godine prije nove ere.

Kritično je da takođe pripadaju Homo nalediju, primitivnoj vrsti na raskršću između majmuna i modernih ljudi, koja je imala mozak veličine narandže i bila visoka oko 1,5 metara (pet stopa).

Sa zakrivljenim prstima na rukama i nogama, rukama za korištenje alata i stopalima za hodanje, vrsta koju je otkrio Berger već je pobila ideju da je naš evolucijski put bio pravolinijski.

Luca Sola / AFP / Profimedia

Homo naledi je dobio ime po pećinskom sistemu “Zvijezda koja se uzdiže” gdje su prve kosti pronađene 2013. godine.

Ovalni pokopi u središtu novih studija također su tamo pronađeni tokom iskopavanja započetih 2018. godine.​

Rupe, za koje istraživači kažu da dokazi sugeriraju da su namjerno iskopane i zatim ispunjene kako bi pokrile tijela, sadrže najmanje pet pojedinaca.

“Ova otkrića pokazuju da pogrebne prakse nisu bile ograničene na H. sapiensa ili druge hominine sa velikim mozgovima”, rekli su istraživači.

Mjesto pokopa nije jedini znak da je Homo naledi bio sposoban za složeno emocionalno i kognitivno ponašanje, dodali su.

Veličina mozga

Gravure koje formiraju geometrijske oblike, uključujući “grubi hashtag oblik”, također su pronađene na očigledno namjerno zaglađenim površinama stuba u pećini u blizini.​

“To bi značilo da ljudi nisu jedinstveni u razvoju simboličkih praksi, već možda nisu ni izmislili takva ponašanja”, rekao je Berger u intervjuu za AFP.

Takve izjave vjerovatno će uzburkati strasti u svetu paleontologije, gde je 57-godišnjak ranije bio optuživan za nedostatak naučne rigoroznosti i preuranjene zaključke.

Mnogi su bili skeptični kada je Berger 2015. godine, čija su ranija otkrića dobila podršku od National Geographica, prvi put iznio ideju da je Homo naledi sposoban za više nego što je veličina njegove glave sugerisala.​

“To je bilo previše za naučnike tada. Smatramo da je sve povezano sa ovim velikim mozgom”, rekao je.

“Spremni smo reći svijetu da to nije istina.”

Dok su potrebne daljnje analize, otkrića “mijenjaju naše razumijevanje ljudske evolucije”, napisali su istraživači.

“Pokop, stvaranje značenja, čak i ‘umjetnost’ mogli bi imati mnogo složeniju, dinamičniju, neljudsku istoriju nego što smo prethodno mislili”, rekao je Agustín Fuentes, profesor antropologije na Univerzitetu Princeton, koji je koautor studija.

Carol Ward, antropologinja sa Univerziteta Missouri koja nije bila uključena u istraživanje, rekla je da “ova otkrića, ako se potvrde, bi mogla biti od velike važnosti”.

“Radujem se učenju kako raspored ostataka isključuje druge moguće objašnjenja osim namjernog pokopa, i čekam rezultate nakon što budu provjereni od strane stručnjaka”, rekla je AFP-u.

Ward je takođe istakla da rad priznaje da ne može isključiti da su oznake na zidovima mogle biti napravljene od strane kasnijih hominina.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!