Nauka o sreći rezultirala je stotinama hiljada studija, anketa, knjiga i recenzija, ali šta pouzdano podiže raspoloženje, u kojoj mjeri i ko ima najviše koristi od toga, još uvijek nije potpuno razjašnjeno. Sada su psiholozi osmislili planove za najveći eksperiment o sreći na svijetu kako bi konačno otkrili šta zaista ljudima donosi emocionalni podsticaj, koliko su različite strategije učinkovite i da li su koristi iste širom svijeta, piše Guardian.

“Naš cilj je da ovo bude najveći, najobuhvatniji i najraznovrsniji eksperiment o sreći ikada sproveden“, rekla je prof. Elizabeth Dunn, psihologinja sa Univerziteta Britanske Kolumbije u Vankuveru.

U posljednjih šest mjeseci, više od 1.000 naučnika iz preko 70 zemalja poslalo je prijedloge za projekat. U decembru je stručni panel sveo ove prijedloge na sedam kategorija intervencija, od kojih svaka uključuje tri ili četiri različita pristupa, koji će biti testirani u Globalnoj megastudiji o sreći.

Istraživači planiraju regrutovati najmanje 30.000 ljudi širom svijeta za eksperiment. Volonteri će nasumično biti raspoređeni da sprovedu kratke intervencije s liste ili će biti dio kontrolne grupe za poređenje. Svaka intervencija osmišljena je da traje najviše 25 minuta i ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu.

Strategije uključuju fizičke aktivnosti poput joge, treninga visokog intenziteta ili treninga otpora s vlastitom težinom, kao i društvene interakcije, gdje bi ljudi mogli nazvati voljenu osobu, potaknuti sebe da se ponašaju ekstrovertnije ili razgovarati s umjetnom inteligencijom.

“Sve intervencije mogu se raditi kod kuće; ljudima nije potreban nadzor ili pomoć,” rekao je dr. Barnabás Szászi, bihevioralni naučnik i glavni istraživač na projektu na Univerzitetu Eötvös Loránd u Budimpešti.

Projekat ima za cilj riješiti nedostatke koji postavljaju pitanja o validnosti nekih starijih istraživanja o sreći. Jedna od briga je da se većina istraživanja fokusira na osobe sa zapada koje su obrazovane i žive u industrijaliziranim, bogatim i demokratskim zemljama – što znači da su dokazi uglavnom zasnovani na ljudima iz Sjeverne Amerike, Evrope i drugih zapadnih regija. Međutim, ono što usrećuje osobu u Čikagu možda neće funkcionisati u Čongkingu, Nagoyi ili Mombasi.

Nedostatak raznovrsnosti nije jedini problem. Intervencije za sreću se primjenjuju na različite načine u različitim populacijama i okruženjima, što onemogućava direktna poređenja. Još jedan problem javlja se kada istraživači ne registruju unaprijed svoje studije, što može dovesti do nepreciznih tvrdnji ako više puta analiziraju podatke dok ne pronađu statistički značajan rezultat.

Dunn i Szászi sada traže finansijere kako bi projekt prešao u sljedeću fazu. Ako sve bude išlo po planu, namjeravaju objaviti registrovani izvještaj u jednom od vodećih časopisa kako bi dokumentovali metode i analize podataka koje će koristiti. Sam eksperimenti bi trebali uskoro početi.

“Imaćemo najveći i najraznovrsniji skup podataka ikada prikupljen o strategijama koje promiču sreću. Koliko su te strategije učinkovite? Funkcionišu li svuda? Da li neke izuzetno dobro djeluju za malu grupu ljudi, a jedva imaju utjecaja na mnoge druge?“, rekla je Dunn.

“Ako otkrijemo stvari koje su univerzalno učinkovite ili barem učinkovite na određenim mjestima i identifikujemo koja su to mjesta ili kakvi ljudi imaju koristi, to će biti ogroman korak naprijed za nauku o sreći“, dodala je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje