Koristeći tehniku koja pomaže u istraživanju svemira, naučnici su otkrili nešto novo o 2.200 godina starom uređaju iz antičke Grčke koji je brojao vrijeme, predviđao pomračenja i položaj zvijezda.
Godine 1901. ronioci su u potrazi za spužvama pronašli ostatke starog broda u blizini grčkog ostrva Antikitera, a u njemu i ostatke uređaja sa mnogo istrošenih i korodiranih zupčanika.
Arheolozi su otkrili da je riječ o proizvodu iz antičke Grčke, star blizu 2.200 godina. Trebalo im je neko vrijeme da shvate čemu služi, a kada su to saznali, bili su gotovo “zaprepašteni”. Pokazalo se da je uređaj sofisticiran mehanizam za izračunavanje mjesečevih ciklusa, pomračenja Sunca i Mjeseca, pa čak i kretanja i položaja zvijezda, planeta i sazviježđa poznatih starim Grcima. Korišten je i za izračunavanje četvorogodišnjih ciklusa održavanja drevnih Olimpijskih igara. Zbog toga je uređaj kasnije nazvan “najstarijim računarom na svijetu”.
Do sada su naučnici koji su proučavali “antikiterski mehanizam”, kako ga obično nazivaju, vjerovali da je uređaj prilikom snimanja vremena pratio kalendarsku godinu, tačnije solarnu. To je godina sa 365 dana i jednim prestupnim danom svake četiri godine. Za ovaj kalendar su znali i stari Grci, koji su to znanje preuzeli od starih Egipćana, ali su i sami koristili lunarni kalendar, koji je manje precizan i ima 354 dana.
Međutim, 2020. godine tim predvođen nezavisnim istraživačem Chrisom Budiselicem ponovo je ispitao komad mehanizma poznat kao “kalendarski krug” ili “prsten”, za koji su stručnjaci zaključili da je namijenjen da prati dane u godini. Budući da je prsten samo djelimično očuvan, nije bilo jasno koliko je dana trebalo da uslijedi. Stručnjaci su pretpostavili da prati dane solarnog kalendara, odnosno 365, tj. 366 dana. Koristeći nove rendgenske snimke uređaja, mjerenja i matematičku analizu, Budiselicev tim je zaključio da mehanizam vjerovatno ne pokriva cijelu solarnu kalendarsku godinu, već samo 354 dana. Ovo odgovara lunarnom kalendaru. Tim je bio sam u svom mišljenju, iako im niko nije dokazao da nisu u pravu. Većina naučne zajednice smatrala je da su autori ovako složenog mehanizma vjerovatno koristili i precizniji, odnosno egipatski ili solarni kalendar.
Koristili su tehniku koja pomaže u istraživanju prostora
Krajem juna ove godine ekipa sa Univerziteta u Glazgovu došla je do sličnog rezultata kao i Budiseliceva, koristeći potpuno drugačiju tehniku. U proučavanju mehanizma koristila se statističkom analizom, koja se inače koristi u fizici svemira za istraženje gravitacionih talasa u šumi signala koji dolaze iz svemira.
Ovi valovi nemaju nikakve veze s mehanizmom, ali metoda koja olakšava njihovo pronalaženje pomogla je da se pronađe vjerodostojan način kako se dijelovi mehanizma uklapaju zajedno i kako dijelovi koji nedostaju najvjerovatnije izgledaju. Koristeći ovu metodu, škotski istraživači su također utvrdili da prsten ima 354 ili 355 rupa. “Rezultati tima iz Glasgowa pružaju nove dokaze da je jedna od komponenti mehanizma iz Antikitere najvjerovatnije korištena za praćenje grčke lunarne godine”, napisali su istraživači u saopštenju za javnost.
Tim je bio impresioniran preciznošću kreatora uređaja. “Preciznost položaja rupa zahtijevala je vrlo precizne tehnike mjerenja i nevjerovatno mirnu ruku prilikom probijanja”, napisao je u izjavi koautor studije Graham Woan, profesor astrofizike na Univerzitetu u Glazgovu. “To što smo prilagodili tehnike koje danas koristimo za proučavanje svemira kako bismo bolje razumjeli mehanizam koji je pomogao ljudima da prate nebo prije skoro dva milenijuma je divna simetrija”, dodao je.
Andrew Thoeni, koautor studije iz 2020. godine, pohvalio je novo istraživanje. „Veoma smo sretni što sve više naučnika sada prihvata i potvrđuje naše nalaze“, rekao je on za portal Live Science.
Diomidis Spinellis, profesor na Univerzitetu za ekonomiju i biznis u Atini, koji je također istraživao mehanizam, ali nije bio uključen ni u jedno od navedenih istraživanja, bio je impresioniran istraživanjem. “Mehanizam Antikitere je dar koji nastavlja da daje”, napisao je Spinellis za Live Science u poruci. “Uprkos jakoj koroziji i mnogim nedostajućim elementima, upotreba sve sofisticiranijih tehnologija i inovativne interdisciplinarne analize nastavljaju pružati impresivan uvid u ovaj izvanredni artefakt”, napisao je.
Bonus video:
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!