Neuronaučnici sa Švajcarskog federalnog instituta za tehnologiju u Lozani (EPFL), Univerzitetske bolnice u Lozani i Univerziteta u Lozani u Švajcarskoj otkrili su čudnu pristrasnost u našoj percepciji prijatnih glasova.

Prema skeniranju mozga 13 odraslih osoba, pozitivni ljudski zvuci, poput smijeha, pokreću jaču neurološku aktivnost u slušnom sistemu mozga kada se čuju s lijeve strane, što sugeriše da je ljudski slušni korteks posebno podešen na smjer zvukova koji nas usrećuje.

Nije jasno zašto uopšte postoji preferencija, eksperimenti su se fokusirali samo na promjene aktivnosti u slušnom korteksu. Kako se takva promjena pretvara u nečiju percepciju tih zvukova nije poznato i trebalo bi je testirati u budućim istraživanjima, prenosi ScienceAlert.

Međutim, prethodne studije su pokazale da lijevo uho može lakše prepoznati emocionalni ton u nečijem glasu.

Budući da lijevo uho prvo dovodi informacije u desnu hemisferu slušnog korteksa, pretpostavljalo se da desna strana mozga mora biti bolja u procesuiranju emocija od lijeve strane. Ali, ovi nedavni rezultati sugerišu da to možda nije pravi odgovor.

Kada su učesnici studije slušali srećne ljudske vokalizacije iz tri različita pravca – lijevo, središte ili desno – aktivirale su se obje strane njihovog slušnog korteksa.

Snimci koji su se čuli samo na lijevoj strani, međutim, izazvali su mnogo jači neurološki odgovor.

“Pokazujemo da vokalizacije s neutralnom ili negativnom emocionalnom valentnošću, na primjer besmisleni samoglasnici ili uplašeni vriskovi, te zvukovi koji nisu ljudske vokalizacije, nemaju ovu povezanost s lijevom stranom”, kaže neuronaučnica Sandra da Costa iz EPFL-a.

Smjer buke očito može uticati na kvalitet tog zvuka – zamislite sirenu hitne pomoći dok putuje prema vama, a zatim dalje. I to takođe, može uticati na našu percepciju.

Prethodne studije su pokazale da se zvukovi koji se naziru često doživljavaju kao zlokobniji i uzbuđujući od zvukova koji se povlače, a dokazi sugerišu da se osoba lakše uzbuđuje kada zvuk dolazi iza.

Povećana osjetljivost na određene zvukove koji dolaze iz određenih smjerova ima širok evolucijski smisao. Ljudski opstanak u prošlim milenijumima bez sumnje bi zavisio od toga da li je bio previše sumnjičav prema zvukovima koji su se prišunjali otpozadi. Ali, pristrasnost lijeve strane prema emocijama u ljudskim glasovima nije tako lako objasniti.

Poznato je da se neke moždane funkcije nalaze više na lijevoj strani mozga nego na desnoj, i obrnuto, ali u ovom konkretnom slučaju, čini se da to ne objašnjava rezultate.

“Trenutno nije poznato kada se preferencija primarnog slušnog korteksa za pozitivne ljudske vokalizacije s lijeve strane pojavljuje tokom ljudskog razvoja, ni da li je to jedinstvena ljudska karakteristika”, kaže neuronaučnica Stephanie Clarke.

Dok je desna hemisfera slušnog korteksa pokazala jači odgovor na srećne ljudske glasove u jednom regionu zvanom L3, obje strane mozga su aktivirane zvukovima u eksperimentima.

“Kada ovo shvatimo, možemo nagađati da li je to povezano sa preferencijama ruku ili asimetričnim rasporedom unutrašnjih organa”, zaključila je.

Studija je objavljena u Frontiers in Neuroscience.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad