Istraživanjem provedenim na 195.000 ljudi znanstvenici iz Londona i Rotterdama utvrdili su da je genetika koja utječe na boju očiju puno složenija nego što se smatralo ranije.

Science Advances objavio je rezultate istraživanja znanstvenika s Kraljevskog koledža u Londonu i Medicinskog centra Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu, do sada najopsežnijim ove vrste.

Riječ je bila o potrazi za genima koji u, kako se ispostavilo, vrlo složenom međudjelovanju određuju boju očiju kod ljudi. Znanstveni magazin Neuroscience News objašnjava da je povod istraživanju bilo što bolje razumijevanje bolesti oka poput pigmentarnog glaukoma i okularnog albinizma, poremećajima kod kojih bitnu ulogu igra pigment u oku.

Analizom su obuhvaćeni ispitanici iz Europe i Azije, te se, osim što je otkriveno 50 gena koji utječu na boju očiju za čiju se funkciju u tom dijelu nije znalo, otkrilo i to da je boja očiju kod Azijata koji imaju različite nijanse smeđe, genetski zapravo vrlo slična Europljanima kod kojih boja očiju varira od tamnosmeđe do svijetloplave.

Ranije se smatralo da boju očiju određuje jako malo gena, samo jedan ili dva, da je tamnosmeđa boja očiju genetski dominirajuća nad plavom, da bi nedavna istraživanja ukazala na vjerojatnost da je riječ o neusporedivo složenijoj slici.

“Otkrića su uzbudljiva jer nas približavaju razumijevanju gena koji uzrokuju jedno od najupečatljivijih obilježja ljudskih lica koje je zaokupljalo generacije tijekom povijesti. To će poboljšati naše razumijevanje mnogih bolesti za koje znamo da su povezane s određenim razinama pigmentacije”, prenio je Neuroscience News izjavu jednog od voditelja istraživanja dr. Pirra Hysija s Kraljevskog koledža u Londonu.

Njegov kolega dr. Manfred Kayser s Erasmusa iz Rotterdama dodao je:

“Ovo istraživanje otkriva spoznaje iz genetike neophodno za predviđanje boje očiju iz DNK, što se već primjenjuje u antropološkim i forenzičkim istraživanjima, ali s ograničenom točnosti za osobe koje nemaju smeđe niti plave oči.”