Ugroženo 10 svjetskih metropola: Tone 18 najvećih riječnih delti na Zemlji, a raste nivo mora

Mnoge od najvećih svjetskih riječnih delti - uključujući Nil, Amazon i Ganges - tonu brže nego što raste globalni nivo mora, pokazuje nova studija.

To znači da slijeganje postaje glavni pokretač gubitka zemljišta, poplava obale i prodora slane vode u riječne delte – nadmašujući utjecaje porasta nivoa mora uzrokovane klimatskim promjenama. Istraživači su također otkrili da je crpljenje podzemnih voda najveći uzrok slijeganja u deltama širom svijeta, pri čemu širenje gradova i smanjenje sedimentnog opterećenja rijeka doprinose ukupnom trendu slijeganja, objavljeno je u časopisu Nature.

Dvostruki teret

Autori studije upozoravaju da se delte suočavaju s "dvostrukim teretom" porasta nivoa mora i slijeganja tla, što povećava rizik od katastrofalnih poplava i raseljavanja miliona ljudi u nekim od najvećih svjetskih gradova.

„Koliko znamo, ovo je najsveobuhvatnija procjena savremenog slijeganja tla visoke rezolucije na nivou cijele delte ikada provedena na globalnom nivou“, rekao je koautor Manoochehr Shirzaei, vanredni profesor geofizike i daljinskog istraživanja na Virginia Techu, za Live Science. "U deltama koje smo analizirali, promjena skladištenja podzemnih voda pojavila se kao najuticajniji antropogeni faktor koji objašnjava obrasce slijeganja u mnogim sistemima".

Šta bilježi Sentinel-1

Shirzaei i njegove kolege koristili su podatke sa satelita Sentinel-1 kako bi ispitali slijeganje tla na 40 najvećih svjetskih riječnih delti između 2014. i 2023. godine. Sentinel-1 bilježi promjene u nadmorskoj visini tla koje su rezultat slijeganja, kao i taloženje sedimenta i eroziju, prema studiji koja je objavljena u časopisu Nature.

Od 40 delti, 18 je imalo prosječnu godišnju stopu slijeganja veću od trenutne stope globalnog porasta nivoa mora, koja iznosi oko 0,16 inča (4 milimetra) godišnje.

Uvećavajući detalje, istraživači su otkrili da svaka proučavana riječna delta, osim delte Rio Grande, na nekim mjestima tone brže nego što raste globalni nivo mora. U 38 delta, više od 50% površine delte potonulo je tokom perioda istraživanja, a u 19 od njih - uključujući deltu Mississippija, Nila i Ganges-Brahmaputra - više od 90% površine delte se sleglo.

Dvije glavne tačke

Najteže pogođene delte u studiji bile su delta Chao Phraya u Tajlandu, delta Brantas u Indoneziji i delta Žute rijeke u Kini . One su pokazale prosječnu stopu tonjenja od 8 mm godišnje - dvostruko više od stope globalnog porasta nivoa mora.

Dvije glavne tačke su proizašle iz studije, rekao je Shirzaei. "Prvo, slijeganje tla često premašuje porast nivoa mora kao dominantni pokretač relativnog porasta nivoa mora u riječnim deltama danas, što znači da mnogi obalni rizici rastu brže nego što sugeriraju samo klimatske projekcije. Drugo, postoji duboka neusklađenost između rizika i kapaciteta: delte koje najbrže tonu često se nalaze u regijama s najmanje resursa za odgovor".

Riječne delte dom su između 350 i 500 miliona ljudi širom svijeta. U njima se nalazi 10 od 34 svjetska megagrada, zajedno s vitalnom infrastrukturom poput luka, što znači da su utjecaji slijeganja tla i porasta nivoa mora - poput povlačenja obale i češćih poplava - ogromni.

Ogromne populacije jedan od problema

I ove ogromne populacije su same po sebi pokretač slijeganja tla, jer gradovi gomilaju ogromnu težinu na zemljište, sabijajući tlo. Ogromne populacije obično zahtijevaju i ogromne količine vode, što pogoršava pumpanje podzemnih voda. To uzrokuje daljnje sabijanje tla.

„U brzo urbanizirajućim deltama, rast gradova može značajno pogoršati slijeganje zemljišta“, rekao je Shirzaei. Međutim, crpljenje podzemnih voda za sve namjene, uključujući poljoprivredu i industriju, ostaje najveći uzrok slijeganja u deltama, rekao je. „Crpljenje podzemnih voda je dobro poznati lokalni pokretač slijeganja , ali ono što se istaklo jeste koliko se dosljedno dominantno pojavljuje na globalnoj razini, čak i kada se uporedi s drugim velikim antropogenim pritiscima".

Drugi uzrok slijeganja je smanjenje količine sedimenta koji rijeke ispuštaju u okean zbog brana i drugih strategija kontrole rijeka. Isporuka sedimenta može donekle nadoknaditi slijeganje i porast nivoa mora, ali ljudske modifikacije prirodnog riječnog toka poremetile su ovu ravnotežu. Na primjer, 1.900 kvadratnih milja (5.000 kvadratnih kilometara) zemlje izgubljeno je u delti rijeke Mississippi od 1932. godine zbog kombinovanog djelovanja brana, nasipa i erozije.

Glavni uzroci slijeganja tla u riječnim deltama su ljudski faktori, što predstavlja priliku za intervenciju, rekao je Shirzaei. "Jedna od najvažnijih poruka studije je da je slijeganje tla često pod kontrolom", rekao je.

Smanjenje crpljenja podzemnih voda

Uz napore za ograničavanje klimatskih promjena, zemlje bi trebale razmotriti smanjenje crpljenja podzemnih voda i obnavljanje vodonosnika poplavnom vodom ili prečišćenom otpadnom vodom, rekao je Shirzaei. Kontrolisane poplave i preusmjeravanje sedimenta mogu pomoći u povećanju taloženja sedimenta. Ograničavanje teške infrastrukture u područjima koja su najsklonija slijeganju također bi moglo pomoći u usporavanju slijeganja, rekao je.

"U kombinaciji sa zaštitom od poplava i prilagođavanjem klimatskim promjenama, ove mjere mogu značajno smanjiti dugoročni rizik", rekao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad