Veliko otkriće arheologa: Na malom morskom području između Evrope i Afrike nalaze se 124 brodoloma

Mnogi arheološki dokazi za ovo nalaze se istočno od moreuza, u zaljevu Algeciras, poznatom i kao Gibraltarski zaljev - mjesto zaustavljanja za transatlantski brodarski promet, danas uglavnom za naftu.

Španski arheolozi kažu da su tokom arheološkog istraživanja između 2020. i 2023. godine, u zaljevu površine 29 kvadratnih milja, identificirali 151 podvodno arheološko nalazište, uključujući 124 brodoloma.

Prema nedavnom istraživačkom radu , olupine brodova potiču iz različitih epoha i civilizacija, uključujući drevnu punsku (kartaginsku) civilizaciju, te rimski, srednjovjekovni i moderni period .

Najstariji nalaz datira iz 5. vijeka p.n.e.

Otkriće olupina brodova potvrđuje važnost zaliva kao pomorskog središta regionalnog i globalnog značaja, rekli su istraživači. Od antičkog perioda okružen je urbanim naseljima, u srednjem vijeku je bio ulazna tačka na Iberijsko poluostrvo, a u moderno doba tačka pomorskih sukoba oko kontrole nad moreuzom.

Iako se većina olupina odnosi na modernu historiju, istraživači su također pronašli "neke vrlo zanimljive neviđene olupine brodova", rekao je u utorak za CNN glavni istraživač Felipe Cerezo Andreo, vanredni profesor podvodne arheologije na Univerzitetu Cádiz u Španiji.

Iako se u historijskim i arhivskim izvorima spominju hiljade pomorskih nesreća, mnoge olupine ostaju neotkrivene jer je do sada bilo malo arheoloških istraživanja o historiji zakopanoj pod vodom.

Najstariji nalaz je olupina iz 5. vijeka prije nove ere, rekao je Andreo, dodajući da je brod prevozio riblji sos proizveden u južnošpanskom gradu Cádizu i da je vjerovatno prevozio taj teret kroz Mediteran.

„Najzanimljivije“ iz modernog doba bile su olupine povezane s Napoleonskim ratovima, vođenim između Francuske i promjenjivih evropskih saveznika početkom 19. stoljeća, rekao je Andreo.

Istraživači su također identificirali olupine iz nedavne faze Drugog svjetskog rata, dokumentirajući ostatke podmornice Maiale, ili Pig, vrste podmornice koju je italijanska mornarica koristila za napad na britansku flotu u Gibraltarskom moreuzu tokom Drugog svjetskog rata, prema Andreu.

Gibraltarski moreuz, „kao i Hormuški moreuz sada, je uzak prolaz obavezan za sva plovila“, rekao je Andreo.

„Svi brodovi koji žele ići iz Mediterana u Atlantik moraju proći kroz Gibraltarski moreuz, a vjerovatno većina njih mora se usidriti i čekati bolje vremenske uslove u zalivu Algeciras“, „luci moreuza“, dodao je.

Istraživači nisu imali arheološku dokumentaciju o većini olupina prije projekta. Prije 2019. godine, u tom području su bila poznata samo četiri podvodna arheološka nalazišta, a samo jedno od njih se, prema istraživačima, moglo smatrati rezultatom brodoloma.

Klimatske promjene utiču na okeanske struje i kretanje sedimenta u zalivu, prema istraživačima - i "to uzrokuje otkrivanje svih ovih brodoloma", rekao je Andreo.

Arheolozi su koristili geofizičke tehnike - poput višesnopnog ehosondera koji emituje zvuk za mapiranje morskog dna u 3D-u i magnetometar koji mjeri magnetska polja - kako bi identificirali objekte na morskom dnu i anomalije zakopane u sedimentu, prije nego što su zaronili radi mjerenja i izrade digitalnog modela arheoloških nalaza.

Istraživači kažu da žele proučiti i zaštititi arheološka nalazišta, koja sadrže informacije o pomorskoj historiji tog područja, uključujući pomorski saobraćaj, trgovinu, pomorsku tehnologiju i one koji su putovali morem, objašnjavajući da su i dalje ranjiva na promjene u krajoliku i aktivnost velikih brodova koji se usidre u zaljevu.

„Za nas je važno da ih snimimo, dokumentiramo virtualno i tehnički kako bismo ih zaštitili“, pravno ili fizički, rekao je Andreo.

Tim je do sada proučavao samo "vrlo malu dubinu" od oko 10 metara, ali zaljev Algeciras je dubok oko 400 metara, rekao je Andreo, koji vjeruje da duboko u zaljevu postoje arheološki ostaci koji datiraju još iz prahistorijskog doba, jer je obala iz paleolitskog perioda, odnosno starijeg kamenog doba, "sada pod vodom".

Istraživači su rekli da će se budući projekti fokusirati na provođenje detaljne studije svake olupine broda - do sada su proučili 24% identificiranih arheoloških nalazišta - kao i na istraživanje nalazišta na većim dubinama.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad