Je li Kristofor Kolumbo bio doista iz Genove, današnje Italije? Ili je bio Španjolac? Ili je, kao što sugeriraju druge teorije bio Portugalac, možda Grk ili čak i Poljak?

Nepoznanica oko porijekla poznatog istraživača mogla bi se riješiti za pet mjeseci jer su međunarodni znanstvenici u srijedu otpočeli s analizom njegovih DNA ostataka, čime se nadaju identificirati njegove korijene.

Zaključak analize očekuje se u listopadu.

O ranim godinama slavnog moreplovca iz 15. stoljeća zna se malo. Važan napredak u stvaranju kompletnijeg profila istraživača koji je umro prije 515 godina učinjen je 2003. kada su DNK analize potvrdile su kosti pokopane u grobnici u seviljskoj katedrali doista Kolumbove.

No nakon tog nalaza je skupina istraživača sa Sveučilišta u Granadi, koja provodi istraživanja, zaustavila istragu. Razlog je bio što ondašnja tehnologija vezana za DNK nije bila precizna niti vjerodostojna te je zahtijevala veliku količinu genetičkog materijala.

No u međuvremenu je znanost napredovala velikim koracima. José Antonio Lorente, profesor medicinske forenzike sa Sveučilišta u Granadi, kaže kako je došlo do “radikalnog poboljšanja” u DNK analizi pa je sada moguće analizirati jako male fragmente uzoraka.

“Primao sam na desetke agresivnih e-mailova u kojima su me pitali zašto smo bili zaustavili istraživanja. Tražili su da otkrijem ‘tajnu’ Kolumbovog porijekla”, rekao je voditelj projekta Lorente na online konferenciji za medije.

“Da smo barem još prije 16 godina to mogli ustanoviti, ali tada nismo imali potrebnu tehnologiju. Znanost nije znanost ako ne ispunjava maksimalne potrebne uvjete”, dodao je.

Kosti mu putovale koliko i on

Istraživači trenutačno rade na četiri komadića Kolumbove kosti, sedam koštanih ostataka, na zubu njegovog sina Hernanda, a također i na desetak fragmenata kosti njegovog brata Diega, koji su u lošem stanju.

Ti ostaci će biti poslani na genetičku identifikaciju u laboratorije u Rimu i Firenci u Italiji te u laboratorije u Meksiku i SAD-u premda se istraživanje koordinira iz Granade.

“Postupak rada će na taj način biti neovisan. Neće biti povezanosti među tim laboratorijima kako bi se sačuvala objektivnost nalaza. Kada svi završimo s radom iznijet ćemo na stol zaključke”, objasnio je Lorente.

On osobno vjeruje u opće prihvaćenu teoriju prema kojoj je Kolumbo bio Đenovljanin, ali dodaje da je cilj projekta rješavanje nekih “zagonetki i kontradikcija” u povijesnoj priči i dobivanje “što je moguće veće količine informacija kako se više ne bi moglo raspravljati” o porijeklu Kristofora Kolumba.

Kao uvod u taj posao, Sveučilište u Granadi je u srijedu ugostilo znanstvenike, što je Lorente nazvao “prvim svjetskim sastankom Kolumbovih istraživača”, koji su iznijeli razne teorije o njegovom porijeklu.

Prekooceanska putovanja istraživača u ime španjolske monarhije od 1492. i 1504. godine otvorila su vrata europskoj kolonizaciji Amerika, koje su Europljani tada nazivali “Novim svijetom”.

Kolumbo je umro 20. svibnja 1506. te je bio pokopan u samostanu u španjolskom gradu Valladolidu, premda je navodno tražio da bude sahranjen u Americi. Iz Valladolida su mu ostaci premješteni prvo u Sevillu pa u Dominikansku Republiku, zatim na Kubu i na koncu ponovo vraćeni u Sevillu.