Od ljetnog solsticija u junu, dani su postajali kraći, a noći duže na sjevernoj hemisferi. Ali, taj fenomen od danas se mijenja.

Zimski solsticij, najkraći dan u godini i službeni prvi dan zime, obilježava se danas, 21. decembra, iako će zbog vremenske razlike u nekim dijelovima sjeverne hemisfere biti zabilježen dan kasnije. Način na koji funkcioniraju solsticiji — zajedno s proljetnim i jesenskim ekvinocijem — fascinira ljude već hiljadama godina.

Solsticiji i Zemljine polutke

Zimski solsticij označava najkraći dan u godini i najdužu noć na sjevernoj hemisferi, kada se sunce pojavljuje na svom najjužnijem položaju, izravno iznad Tropika Jarca.

Situacija je obrnuta na južnoj hemisferi, gdje živi samo oko 10% svjetske populacije.

Tamo decembarski solsticij označava najdulji dan u godini – i početak ljeta – u mjestima kao što su Argentina, Madagaskar, Novi Zeland i Južna Afrika.

Kada tačno nastupa zimski solsticij?

Solsticij se obično – ali ne uvijek – događa 21. decembra. Datum solsticija može se pomaknuti unaprijed ili unatrag za jedan dan jer solarna godina (vrijeme koje je potrebno da se sunce ponovo pojavi na istom mjestu koje se vidi sa Zemlje ) ne odgovara točno našoj kalendarskoj godini.

Ako želite biti super precizni u svojim promatranjima, tačno vrijeme zimskog solsticija 2023. u cijelom svijetu bit će 3:27 po koordiniranom univerzalnom vremenu (UTC) u četvrtak, prema Earthsky.org i Farmers’ Almanac.

Zbog razlika u vremenskim zonama, Europa, Afrika i Azija tehnički će obilježiti svoj zimski solsticij u petak, 22. decembra. Ovo su neki od većih gradova sa tačnim vremenom nastupanja decembarskog solsticija:

• Tokio, Japan: 12:27 petak

• Bangkok, Tajland: 10:27 petak
• Kolkata, Indija: 8:57 petak
• Istanbul, Turska: 6:27 petak
• Helsinki, Finska: 5:27 petak
• Milano, Italija: 4:27 petak

• Halifax, Nova Škotska: 23:27. četvrtak
• Baltimore, Maryland: 22:27. četvrtak
• Mexico City: 21:27. četvrtak
• San Francisco, Kalifornija: 19:27. četvrtak
• Honolulu, Havaji: 17:27. četvrtak

Koja mjesta osjećaju najveće efekte?

Dnevno svjetlo dramatično se smanjuje što ste bliže sjevernom polu na zimski solsticij.

Ljudi u ugodnom Singapuru, samo 137 kilometara sjeverno od ekvatora, jedva da su mogli primijetiti razliku, sa samo devet minuta dnevnog svjetla manje nego što imaju tokom ljetnog solsticija. To je otprilike 12-satni dan, plus ili minus nekoliko minuta, tokom cijele godine.

Mnogo viši po geografskoj širini, Pariz još uvijek ima respektabilnih osam sati i 14 minuta dnevnog svjetla za uživanje u prohladnoj šetnji uz Seinu.

Razlika je izraženija u hladnom Oslu u Norveškoj, gdje će sunce izaći u 9:17 ujutro i zaći u 15:11, što će rezultirati s manje od šest sati anemičnog dnevnog svjetla.

Stanovnici Nomea na Aljasci bit će još više uskraćeni za sunčevu svjetlost sa samo tri sata i 54 minute vrlo slabog dnevnog svjetla. Ali to je sasvim velikodušno u usporedbi s Prudhoe Bayom na Aljasci. Nalazi se unutar Arktičkog kruga i neće vidjeti niti jednu zraku sunca.

Šta uzrokuje zimski solsticij?

Budući da je Zemlja nagnuta oko svoje rotacijske ose, imamo promjenu godišnjih doba. Dok se planet kreće oko Sunca, svaka hemisfera doživljava zimu kada je nagnuta od sunca i ljeto kada je nagnuta prema suncu.

Naučnici nisu u potpunosti sigurni kako se to dogodilo, ali misle da je prije nekoliko milijardi godina, dok je Sunčev sistam poprimao oblik, Zemlja bila izložena žestokim sudarima koji su uzrokovali naginjanje ose.