Srbija
Hrvatska
Slovenija
Film "Svadba" postao je pravi regionalni fenomen koji je u kratkom periodu okupio stotine hiljada gledalaca ispred kino platna širom bivše Jugoslavije. O uspjehu filma, rekordima gledanosti, ali i planovima za budućnost, u Novom danu je govorio reditelj i scenarista Igor Šeregi.
Regionalni fenomen: 700.000 gledalaca
Iako su se autori nadali komercijalnom uspjehu, Šeregi priznaje da su brojke nadmašile sva očekivanja.
"Spomenuli ste oko 320.000 – mi smo trenutno, evo ja sam u Hrvatskom audiovizuelnom centru, našoj krovnoj instituciji za finansiranje filmova – na oko 700.000 gledatelja u regiji: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora. Sutra otvaramo u Sloveniji, a prekosutra, mislim, u Sjevernoj Makedoniji", kazao je Šeregi.
On ističe da je film uspio doprijeti do svih jer se, pored odnosa Hrvata i Srba, bavi porodičnim nesuglasicama koje su mnogi doživjeli na vlastitoj koži.
"Mislim da se poklopio trenutak i stanje u cijeloj regiji. Ljudima je, čini mi se, doista trebala komedija – da se nasmiju i ponovo zavole odlazak u kino", dodao je.
Najava trilogije: BiH i Crna Gora u fokusu
Na pitanje zašto u prvom dijelu nema glumaca iz Bosne i Hercegovine, Šeregi je otkrio ekskluzivnu informaciju o budućnosti ovog projekta.
"'Svadba' je od početka zamišljena kao trilogija – naravno, ako prvi dio prođe dobro. Svi danas rade trilogije, pa zašto ne bismo i mi. Namjerno nismo otvarali taj segment, jer će u drugom nastavku, koji se nadam da će doći relativno brzo, Bosna i Hercegovina biti jako veliki element radnje", poručio je reditelj, pojasnivši da će drugi dio donijeti kombinaciju BiH i Crne Gore.
Snimanje nastavka u BiH, dodao je, moglo bi početi na proljeće naredne godine, nakon što se završe procedure osiguravanja sredstava.
Film je okupio neka od najvećih glumačkih imena regije, poput Dragana Bjelogrlića i Renea Bitorajca. Šeregi ističe da je atmosfera na setu bila prijateljska.
"Mi smo zaista okupili najbolje iz Srbije i Hrvatske. Sve je krenulo od Renea, s kojim sarađujem već 20 godina i mogu reći da smo prijatelji i saradnici. Onda smo otišli u Beograd kod Bjelogrlića, koji je, što biste vi rekli, 'raja'. Svi su mi djelovali kao prijatelji koji se dugo nisu vidjeli i onda se okupili na setu. Ništa im nije bilo teško", kazao je Šeregi.
Humor kao put ka istini bez podjela
Iako se u filmu obrađuje tema braka Hrvatice i Srbina, što bi neki mogli smatrati prevaziđenim u 2026. godini, Šeregi naglašava da je publici to i dalje zanimljivo, ali da mu je najvažnije da se o filmu razgovara bez podjela.
"Meni je teško uopće sagledati filmski način pripovijedanja koji nije komedija. To je možda način da priznamo da živimo zajedno, da sarađujemo i da drugačije ne može. Komedija je spojila ljude", istakao je Šeregi, dodavši da bi volio da film pogledaju ljudi sa svih strana političkog spektra, uključujući i Marka Perkovića Thompsona.
"Koleg me pitao da li bih pozvao njega – ja sam rekao da bih pozvao sve, apsolutno. Neka svi pogledaju film, jer mislim da im treba u životu i da na kraju nosi jednu lijepu poruku".
Ko je Marko Perković Thompson?
Marko Perković Thompson je hrvatski pjevač čiji se javni imidž i dio muzičkog opusa godinama povezuju s ustaškom simbolikom i narativima, prije svega zbog pjesme "Bojna Čavoglave“, koja započinje ustaškim pozdravom "Za dom spremni", te zbog tolerisanja ili prešutnog prihvatanja ustaških simbola na njegovim koncertima. Iako Thompson tvrdi da ne podržava ustašku ideologiju i da njegove pjesme izražavaju domoljublje, brojne domaće i međunarodne organizacije, kao i historičari, njegov rad i javne nastupe smatraju dijelom revitalizacije ili normalizacije ustaškog nasljeđa, zbog čega mu se koncerti u pojedinim zemljama zabranjuju ili izazivaju političke i društvene kontroverze.
Budžet i kinematografija u Hrvatskoj
Govoreći o finansiranju, reditelj je naveo primjer prvog dijela filma "Svadba".
"Za 'Svadbu 1' smo 2023. dobili 800.000 eura od HAVC-a, što je bila impozantna i dobra cifra. Međutim, trebalo nam je oko godinu i po da pripremimo film – da okupimo glumce, organizujemo probe, nađemo lokacije. I bilo je teško, jer nam je inflacija pojela oko 30 posto budžeta koji smo dobili 2023.", objasnio je Šeregi, dodajući da se u Hrvatskoj godišnje snimi oko desetak dugometražnih filmova.
Na kraju je zaključio da je lakše raditi film kada se cilja na cijelu regiju.
"Jer je tada jednostavnije pronaći sponzore, finansirati projekt i, u konačnici, raditi u ljepšem okruženju", zaključio je, između ostalog, Šeregi.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
