Teško da je iko i primijetio taj historijski trenutak 29. oktobra 1969. i sama zabilješka u dnevniku jednog studenta informatike ne zvuči previše spektakularno: "Razgovarano sa SRI - od hosta do hosta". Međutim, ta veza između dva računara sa univerziteta u Kaliforniji je bio momenat rađanja interneta.

Slijetanje na mjesec prije 50 godina zasjenio je sve druge događaje u historijskoj retrospektivi revolucionarnih tehničkih dostignuća te 1969. godine. A te jeseni 1969. godine, rođen je i internet. Tog 29. oktobra uspostavljena je prva internet veza. A ako se sagleda ekonomski i politički uticaj Interneta, on bi trebao biti čak i veći od pobjede SAD-a u utrci do Mjeseca.

Početak interneta počeo je rušenjem. Tada je student informatike Charles S. Kline pokušao poslati poruku s računara na Univerzitetu Kalifornija u Los Angelesu (UCLA) računaru koji je udaljen više od 500 kilometara na istraživačkom institutu Stanford (SRI). Zapravo je Kline želio prenijeti riječ “Login”. Ali, nakon samo dva slova se srušio sistem. Sat vremena kasnije se mogla kompletna poruka prenijeti. Do tada su samo računari istog tipa mogli međusobno komunicirati.

“Prije 50 godina je prvi put uspjelo to da računari s različitim operativnim sistemima mogu razmjenjivati informacije”, rekao je profesor Christoph Meinel, naučni direktor Instituta Hasso Plattner (HPI) u Potsdamu, navodeći historijski značaj. “Stoga se 29. oktobar 1969. smatra rođendanom Interneta.”

Čak ni naučnicima nije bio jasan dalekosežni značaj

Dok se slijetanje na Mjesec prikazivalo uživo na TV-u, jedva da je iko primijetio historijski događaj na UCLA. Čak ni naučnici koji su bili uključeni nisu bili svjesni dalekosežnog značaja.

“Znali smo da razvijamo važnu novu tehnologiju od koje očekujemo da će biti od koristi jednom djelu populacije, ali nismo imali pojma koliko je to bio značajan događaj”, izjavio je kasnije Klineov pretpostavljeni Leonard Kleinrock.

Potrebne su bile godine da Internet prodre u svakodnicu ljudi. Kada su 1971. godine korisnici prvi put mogli slati poruke u e-mail formi, mreža Advanced Research Projects Agency Network (Arpanet) je imala samo 15 čvorišta. Dvije godine poslije su uspostavljene su prve veze sa računarima izvan SAD-a, u Oslu i Londonu.

Tačka dostignuća: 1983. godine uveden je TCP / IP protokol

Trebalo je još deset godina da bi se postigla bitna tačka dostignuća u historiji Interneta kako bi se poboljšala kvaliteta povezivanja podataka: 1983. godine uveden je TCP / IP protokol, s kojim se, po principu, podaci prenose i danas.

Po ovoj metodi se poruke najprije podjele u male pakete, a zatim se samostalno jedna od druge prenose u mreži i ponovno sastavljaju kod primaoca. Osnovni razvojni rad na TCP / IP protokolu obavili su američki naučnici Robert Kahn i Vint Cerf.

Zahtjevi vojske su također igrali ulogu u dizajniranju mreže. Ministarstvo odbrane SAD-a je htjelo mrežu koja može izdržati i velike padove nakon neprijateljskih napada. Međutim, profesor Meinel iz HPI smatra da je vojni aspekt u razvoju Interneta precijenjen. No razvoj se nalazio u Defense Advanced Research Projects Agency (Darpa), koja je bila podređena američkom Ministarstvu odbrane.

“Darpa je prije svega bilo tijelo u državnoj upravi koje je moglo pružiti financijsku potporu bez birokratije ako im se to činilo dovoljno važnim. Darpa je dopustila mnogim znanstvenicima da rade na inovativnim projektnim idejama. A univerziteti su s zahvalnošću uzeli ovaj novac za financiranje njihovih zahtjeva.”

Teški nedostatak – do danas

Činjenica da su naučnici, a ne vojska, definirali karakteristike Interneta, se može vidjeti i iz ozbiljnog nedostatka koji ga muči sve do danas. U protokolu gotovo da nema ugrađenih sigurnosnih funkcija, “ustvari, postoji pretpostavka da svi veruju svima na internetu”, rekao je Grant Blank iz britanskog Oxford Internet Instituta za magazin New Scientist.

Ova urođena mana olakšava kriminal i špijunažu, ali i kampanje dezinformisanja i govor mržnje na Internetu.

World Wide Web – prva “Ubitačna primjena” Interneta

Do početka 1990-ih, presudni impulsi za razvoj interneta dolazili su uglavnom iz SAD-a. Međutim, prva Internet aplikacija “ubitačna aplikacija”, World Wide Web, izmišljena je u Europi. Britanski naučnik Tim Berners-Lee je 1991. godine radio na konceptima za transnacionalno i nekomplikovano razmjenjivanje podataka na Evropskom istraživačkom centru Cern. “Prve verzije WWW-a su se tada i dalje koristile komplikovanim komandama”, prisjeća se Meinel.

To se promijenilo 1994. godine kada se pojavio prvi Mosaic pretraživač s grafičkom površinom. Od ovog trenutka je bio dovoljan klik miša da bi se osiguralo da su potrebne naredbe pokrenute ispravnim redoslijedom u pozadini. Sa browserom su se onda mogle kompanije poput Googlea i Facebooka pretvoriti u mega-korporacije. Trend se intenzivirao s mobilnim internetom.

Svaki čovjek se može služiti internetom

Sa iPhoneom (2007) se pokazalo da svaka osoba može koristiti Internet, a tehnologija je jednostavno otišla postrani. To je povezano sa još jednim trendom: “U međuvremenu, računari sve više nestaju iz našeg vidokruga. Rade unutar Cloud-a i mogu se koristiti putem interneta”, kaže profesor Meinel.

Cloud tehnologija kojom dominiraju američke kompanije poput Microsofta, Amazona i Googlea, također postavlja pitanja zaštite podataka i nacionalnog suvereniteta, navodi HPI direktor. “Mislim da bi država trebala imati obavezu da sama uspostavi vlastitu infrastrukturu u Cloud-u za sve svoje ponude”, rekao je.

Da se Njemačka loše snalazi u ovom području objašnjava i činjenica da okvirni uvjeti za različite aplikacije nisu dobro shvaćeni i jasno regulirani.

“Na primjer, Bodycam videozapisi policijskih patrolnih službenika se spašavaju na Cloud računarima od strane Amazona. To morate shvatiti. Njemačka država je dovoljno velika da izgradi vlastitu infrastrukturu za sve svrhe”, kaže Meinel.

Ova se infrastruktura se onda može otvoriti i za druge korisnike i aplikacije izvan administracije. “Na ovaj način mogli bismo stvoriti i veće baze podataka u Njemačkoj ili Europi. Ti skupovi podataka su potrebni ako želite razviti i osposobiti aplikacije na polju umjetne inteligencije i pratiti međunarodna dešavanja u području umjetne inteligencije.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad