Bivši šef Googlea upozorio na vještačku inteligenciju: Isključite je - razvit će vlastiti jezik, a mi nećemo razumjeti šta radi

Schmidt smatra da već postoje tri velika razvoja koja mijenjaju mogućnosti vještačke inteligencije – sve duži kontekst koji AI sistemi mogu obrađivati, razvoj AI agenata te sistemi sposobni jednostavne tekstualne instrukcije pretvoriti u funkcionalni softver.

Kombinacija tih tehnologija, prema njegovim riječima, mogla bi vještačku inteligenciju odvesti daleko izvan današnjih sistema koji prvenstveno odgovaraju na pitanja i omogućiti joj izvršavanje izuzetno složenih zadataka.

Schmidt očekuje da bi u narednih pet godina AI sistemi potencijalno mogli izvršavati procese koji se sastoje od čak 1.000 koraka kako bi rješavali probleme u oblastima poput nauke, medicine, razvoja novih materijala i istraživanja klimatskih promjena.

"U roku od pet godina AI bi mogao imati praktično neograničen kontekst, lančano zaključivanje za rješenja koja zahtijevaju 1.000 koraka i milione agenata koji rade zajedno. Na kraju će razviti vlastiti jezik... a mi nećemo razumjeti šta rade", smatra Schmidt.

Schmidt upozorava šta bi se moglo dogoditi s razvojem AI-ja

Schmidtova zabrinutost odnosi se prije svega na ono što bi se moglo dogoditi kada ove tehnologije počnu funkcionirati zajedno.

Objasnio je da AI sistemi postaju sve sposobniji pamtiti i obrađivati velike količine informacija te koristiti rezultate jednog zadatka kao početnu tačku za sljedeći.

Kako bi objasnio ovu ideju, poslužio se primjerom recepta. AI bi mogao dati prvi korak, zatim dobiti informaciju da je taj korak izvršen i na osnovu toga samostalno odrediti šta treba uraditi sljedeće.

Prema mišljenju Schmidta, takva vrsta zaključivanja mogla bi na kraju omogućiti vještačkoj inteligenciji da prolazi kroz procese koji imaju i do 1.000 koraka te tako pokušava rješavati izuzetno složene naučne probleme.

Milioni AI agenata mogli bi raditi zajedno

Sljedeća velika promjena, smatra Schmidt, bit će razvoj i širenje AI agenata.

Opisao ih je kao specijalizirane sisteme vještačke inteligencije koji mogu učiti o određenoj oblasti, razvijati ideje, a potencijalno ih i testirati.

Kao primjer naveo je AI agenta koji bi mogao proučavati hemiju, razvijati hipoteze, provoditi laboratorijske testove i potom rezultate tih eksperimenata koristiti kako bi dodatno unaprijedio svoje znanje.

Schmidt očekuje da bi u budućnosti moglo postojati nekoliko miliona takvih agenata, kao i platforme putem kojih bi ljudi mogli pronalaziti i koristiti specijalizirane AI agente za različite zadatke.

Od obične tekstualne naredbe do gotovog softvera

Treći veliki razvoj Schmidt naziva "text action", odnosno mogućnošću da ljudi jednostavno tekstom kažu vještačkoj inteligenciji šta žele da određeni softver radi, umjesto da sami pišu programski kod.

Kao primjer naveo je programske jezike poput Pythona, gdje AI sistemi već postaju sposobni obavljati takve zadatke.

Međutim, prema Schmidtu, mnogo veća promjena mogla bi nastupiti kada AI sistemi budu sposobni kontinuirano raditi na softverskim zadacima.

Kombinacija dugih kontekstualnih prozora, AI agenata i programiranja pomoću vještačke inteligencije mogla bi, prema njegovim riječima, omogućiti različitim AI sistemima da međusobno sarađuju.

"Razvit će vlastiti jezik, a mi nećemo razumjeti šta rade"

Upravo tu Schmidt iznosi znatno spekulativniji scenarij – mogućnost da AI agenti počnu razvijati vlastiti način komunikacije.

To bi, smatra, mogla biti tačka u kojoj ljudi više ne bi mogli razumjeti šta sistemi vještačke inteligencije zapravo rade.

"Ali u jednom trenutku ovi sistemi postat će dovoljno moćni da ćete moći uzeti agente i oni će početi raditi zajedno", rekao je Schmidt.

Upravo se na taj mogući razvoj odnosi i njegovo upozorenje o budućnosti tehnologije.

"Znate šta bismo tada trebali uraditi? Isključiti ih", poručio je Schmidt.