Najsavremenije tehnologije napreduju iz dana u dan, a sve to dugujemo kreativnim programerima. Zahvaljujući njihovim vještinama i podršci lokalne zajednice, opština Travnik je, u okviru Sajma Informacionih tehnologija "IT Reboot", predstavila značajan digitalni iskorak koji je napravila, pojednostavljujući procedure registracije obrta.

Visoka zarada, brz pronalazak posla, mogućnost rada od kuće i brojne druge beneficije donosi programiranje, zbog čega će ovo zanimanje ostati jedno od najpopularnijih i u budućnosti.

Komplikovana birokratija, međutim, udaljavala je talentovane programere od osnivanja vlastitog obrta. Travnik više neće biti grad u kojem “nedostaje jedan papir, pečat, ili druge administrativne zavrzlame. Kroz “Digital Tax-Free City u BiH” predstavljen je sveobuhvatan plan ove opštine za modernizaciju i pojednostavljenje ovog procesa. Jasmin Muslimović mladi je preduzetnik koji je svoj obrt registrovao prije tri godine.

“U osnovi, to je jedan “start up”, radim na nekoliko svojih projekata. S obzirom na to da sam prije toga bio freelancer, to je samo bio način kako da legalizujem prihod. Definitivno je bilo mnogo kompleksije nego što će biti u budućnosti. Trebalo je više dokumenata i svega, potrajalo je oko mjesec dana”, kaže Muslimović.

Ta praksa prestaje. Od danas je dostupna jednostavna digitalna platforma koja otvara vrata za besplatnu registraciju. Nakon podnošenja zahtjeva, budući preduzetnik dobiće rješenje za samo jedan dan, što će ubrzati i lokalni ekonomski razvoj, kaže Kenan Dautović, načelnik Opštine Travnik.

“Travnik je inauguriran kao prvi bh. “Digital Tax-Free City” za obrte. Očekujemo da nastavimo sa rastom obrta. U protekle dvije godine podigli smo ih za 150”, kaže Dautović.

Preduslov za to je unapređenje obrazovnog sistema u lokalnoj zajednici, kaže Adis Arnautović, direktor Centra za edukaciju mladih u Travniku.

“U Travniku su bili banalni primjeri. Informatika je bila samo u 7. i 8. razredu, u 6. i 9. se uopšte nije se predavala. Tako da smo napravili mali pomak, ako ništa, da mladi ljudi imaju četiri godine informatiku”, kaže Arnautović.

A informatika je predmet koji je uz matematiku inspirisao učenicu trećeg razreda Gimnazije, Nejlu Mameledžiju, da u svoju budućnost uključi IT područje”.

“Već šest godina učestvujem na takmičenjima iz matematike i ostvarujem uspjehe. Nedavno sam upisala i školu programiranja i uspješno sam prešla prvi modul, sad idemo dalje”, ponosno kaže Nejla.

Da li je ovo znak da se možemo nadati uspješnom sprovođenju digitalne transformacije u čitavoj državi? Ipak ne, jer iako se o tome mnogo govori, malo toga je urađeno. Primjer Travnika korak je koji ohrabruje, stava je ekonomista, Faruk Hadžić.

“Jedan putokaz, način kako se druge sredine mogu usmjeriti prema onome kako se može nešto uraditi, a ne uvijek tražiti određene izgovore, da se nešto, ipak, ne uradi. Tako da, jedna lokalna zajednica, poput Travnika, koja je u srcu BiH, je ustvari, pokrenula digitalnu revoluciju”, smatra Hadžić.

Izazove u IT sektoru ne možemo posmatrati odvojeno od vještačke inteligencije. Treba li joj pružiti ruku dobrodošlice ili opirati joj se, pitali smo i ekonomistu, Svetlanu Cenić.

“Svi oni koji su skeptični kažu smanjiće se radna mjesta. Međutim, nemojte zaboraviti da je i vještačku inteligenciju napravio čovjek. Prema tome, nešto će se možda kod nas i smanjiti, nešto neće, ali će se zato otvarati neka radna mjesta”, navodi Cenić.

Uz savjesno i obazrivo korištenje, vještačka inteligencija može povećati ljudsku produktivnost za čak 50%, pojašnjava struka. Uporedo, povećavaju se i mogućnosti za njenu zloupotrebu. Ali, ne treba brinuti, umiruje Cenić, jer, kako zaključuje, više od vještačke inteligencije brine prirodna glupost.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad