ChatGPT ima odgovor na sve, ali znamo li kada griješi? Opasnost koju često ne primjećujemo

Nekada smo za odgovor morali otvoriti knjigu, pretražiti nekoliko izvora ili razgovarati sa stručnjakom. Danas je dovoljno napisati pitanje. Umjetna inteligencija odgovara gotovo trenutno, često jasno, detaljno i uvjerljivo.

Međutim, uvjerljiv odgovor nije nužno i tačan odgovor.

Upravo tu počinje problem koji sve više zaokuplja istraživače, obrazovne institucije i stručnjake za tehnologiju. Može li pretjerano oslanjanje na AI promijeniti način na koji učimo, pamtimo, provjeravamo informacije i donosimo odluke?

Odgovor nije jednostavan. Naučna istraživanja ukazuju na određene rizike, ali zasad ne dokazuju da korištenje ChatGPT-ja trajno smanjuje inteligenciju ili oštećuje pamćenje.

"Najgore je kada mislite da znate, a ono što znate je pogrešno"

Koliko umjetna inteligencija može biti uvjerljiva čak i kada pogriješi, na vlastitom je primjeru pokazala Lily Bi, predsjednica AACSB-a, međunarodne organizacije koja okuplja poslovne škole.

Tokom gostovanja u programu N1 ispričala je kako je, nakon dolaska u Sarajevo, pitala ChatGPT koja mjesta bi trebala posjetiti.

Dobila je listu turističkih atrakcija, ali joj je ChatGPT naveo i da je 12. novembar praznik u Sarajevu. Njen suprug je, međutim, koristeći ChatGPT, dobio drugačiji odgovor: da tog dana nema praznika.

"Najgori dio jeste da mislite da znate, a ono što znate je pogrešno", upozorila je Bi.

Upravo je to, smatra, jedna od najvećih opasnosti slijepog povjerenja u umjetnu inteligenciju.

Problem nastaje kada korisnik nema dovoljno predznanja da prepozna netačnu informaciju. Ako ne zna da je nešto pogrešno, možda neće ni pomisliti da odgovor treba provjeriti.

"Ne smijemo dopustiti da budemo robovi AI-a", poručila je Bi.

Naglasila je da čovjek mora zadržati kontrolu nad tehnologijom, a obrazovanje razvijati sposobnost postavljanja pravih pitanja, logičkog zaključivanja i kritičkog procjenjivanja odgovora.

Šta se događa kada sve više vjerujemo umjetnoj inteligenciji?

Istraživači Microsoft Researcha i Univerziteta Carnegie Mellon pokušali su utvrditi kako korištenje generativne umjetne inteligencije utječe na kritičko razmišljanje tokom obavljanja radnih zadataka.

U istraživanju objavljenom 2025. godine učestvovalo je 319 zaposlenih koji koriste AI, a analizirano je 936 primjera njegove upotrebe u poslovnom okruženju.

Rezultati su pokazali da je veće povjerenje u sposobnosti umjetne inteligencije povezano s manjim angažovanjem kritičkog mišljenja. S druge strane, osobe koje su imale više povjerenja u vlastito znanje češće su kritički preispitivale rezultate.

Istraživanje je ukazalo i na promjenu prirode misaonog rada. Umjesto samostalnog prikupljanja i oblikovanja informacija, korisnici se sve više bave provjeravanjem, povezivanjem i procjenom sadržaja koji je AI već generisao.

To, međutim, ne znači da je dokazano kako umjetna inteligencija ljude čini manje inteligentnim.

Studija je zasnovana na iskustvima i samoprocjenama ispitanika, a nije pratila dugoročne promjene njihovih kognitivnih sposobnosti.

Nalazi prije svega upozoravaju na mogući problem: što više vjerujemo odgovoru koji dobijemo, to možemo osjećati manju potrebu da ga samostalno preispitujemo.

Istraživači MIT-a pratili moždanu aktivnost korisnika ChatGPT-ja

Još jedno istraživanje, provedeno u okviru MIT Media Laba, otvorilo je pitanje kako korištenje ChatGPT-ja tokom pisanja utječe na misaonu aktivnost.

U istraživanju su učestvovale 54 osobe raspoređene u tri grupe. Jedna je pisala eseje uz pomoć ChatGPT-ja, druga je koristila internetski pretraživač, a treća je zadatke obavljala bez digitalnih pomagala.

Istraživači su elektroencefalografijom (EEG) pratili moždanu aktivnost učesnika.

Rezultati su pokazali različite obrasce moždane povezanosti. Najizraženija povezanost zabilježena je u grupi koja je pisala samostalno, dok su učesnici koji su koristili ChatGPT pokazali slabiju povezanost među posmatranim grupama.

Istraživači su također uočili razlike u sposobnosti prisjećanja napisanog sadržaja i osjećaju autorstva nad tekstovima.

Međutim, autori su naglasili važna ograničenja. Istraživanje je imalo relativno mali broj učesnika, bilo je usmjereno na pisanje eseja, a u vrijeme prvog objavljivanja u junu 2025. rezultati nisu bili stručno recenzirani.

Zbog toga se nalazi ne mogu predstavljati kao dokaz da ChatGPT trajno oštećuje mozak, smanjuje inteligenciju ili uzrokuje nepovratan gubitak pamćenja.

Ipak, otvaraju važno pitanje: postoji li razlika između procesa u kojem sami razvijamo ideju i onoga u kojem preuzimamo već pripremljen odgovor?

Koliko biste vi vjerovali ChatGPT-ju? Provjerite svoje odgovore

Umjetna inteligencija može ponuditi uvjerljiv odgovor čak i kada za njega nema dovoljno dokaza. U okviru pripreme ove teme postavili smo ChatGPT-ju pet pitanja iz različitih oblasti, od praznika i izbornih procedura do naučnih istraživanja i novinarstva.

Odaberite odgovore na ista pitanja, a zatim otkrijte šta je pokazala provjera. Možete li prepoznati razliku između potvrđene činjenice, nedokazane tvrdnje i informacije za koju još nemamo pouzdan odgovor?

N1 eksperiment: Pitali smo ChatGPT koliko mu možemo vjerovati

Jedno od pitanja bilo je isto ono koje je otvorilo dilemu tokom posjete Lily Bi Sarajevu: koji je državni praznik u Bosni i Hercegovini 12. novembra?

Rezultat provjere: Tog datuma nema državnog praznika BiH.

Zatim smo tražili da ChatGPT navede tri naučna istraživanja koja dokazuju da smanjuje inteligenciju ljudi.

Relevantna istraživanja o AI-ju i kognitivnim procesima postoje, ali traženi dokaz da ChatGPT smanjuje ljudsku inteligenciju nije utvrđen.

Treće pitanje odnosilo se na čuvanje otiska prsta birača nakon elektronske identifikacije na izborima u BiH. Prema sažetku provjere, utvrđena su pravila o privremenoj obradi i brisanju podataka, ali precizan rok čuvanja nije potvrđen.

Na pitanje može li svakodnevno korištenje ChatGPT-ja trajno oslabiti pamćenje, rezultat je bio da postoje istraživanja pojedinih rizika, ali ne i dokaz trajnog oštećenja pamćenja.

Posljednji zadatak bio je napisati novinarsku vijest o odluci neke institucije u BiH i navesti izvor koji potvrđuje tvrdnje.

Zaključak provjere bio je da AI može pomoći u pripremi činjenično utemeljene vijesti, ali da ni stvarni službeni dokument ne može zamijeniti nezavisnu novinarsku provjeru.

Šta nam eksperiment zapravo govori?

Rezultati nisu pokazali da ChatGPT na svako pitanje odgovara pogrešno. Naprotiv, u nekoliko slučajeva bilo je moguće jasno razdvojiti potvrđene informacije od onih za koje nije bilo dovoljno dokaza.

Ali upravo tu dolazimo do ključnog problema.

Čak i kada AI koristi stvarno naučno istraživanje ili službeni dokument, može postojati rizik da se iz tog izvora izvede zaključak koji sam izvor ne potvrđuje.

Također, pet pitanja nije dovoljno da bismo izračunali koliko često ChatGPT griješi. Za takvu ocjenu bio bi potreban veći broj ponovljenih testova i nezavisna procjena odgovora.

Eksperiment prije svega pokazuje zašto je važno provjeravati ne samo je li izvor stvaran nego i podržava li zaista tvrdnju koja se na njega poziva.

Može li AI napisati odličan seminarski rad, a da student ništa ne nauči?

Upravo na opasnost zamjene stvarnog znanja gotovim odgovorima upozorila je i Lily Bi tokom razgovora za N1.

Prema njenim riječima, student može predati odlično napisan rad, a da pritom ne razumije njegov sadržaj.

"Nemate znanja, nemate kritičkog mišljenja, nemate način da odlučite", upozorila je govoreći o prepuštanju vlastitog učenja tehnologiji.

Zbog toga smatra da obrazovne ustanove moraju mijenjati način provjere znanja.

Umjesto insistiranja isključivo na konačnom odgovoru, profesori bi trebali više vrednovati proces razmišljanja, razumijevanje problema i sposobnost argumentovanja.

Bi ne zagovara odbacivanje umjetne inteligencije. Naprotiv, ističe da ona može pomoći personalizovanom učenju, simulacijama pregovora i dostupnosti znanja studentima širom svijeta.

Međutim, smatra da tehnologija ne smije potisnuti osnovne vještine koje razvijaju matematika, logika, jezik, filozofija i druge oblasti.

Stručnjaci iz BiH upozoravaju: Tehnologija napreduje brže od sistema koji je trebaju kontrolisati

Na šire izazove razvoja umjetne inteligencije upozoravali su i domaći IT stručnjaci u razgovoru za Forbes BiH.

Faruk Delić, AI konsultant i osnivač Agentiqusa, ukazao je na nesrazmjer između brzine razvoja tehnologije i sposobnosti institucija i kompanija da je prate.

"AI se razvija eksponencijalnim tempom, dok se regulativa, obrazovni sistemi i korporativno upravljanje kreću linearno", kazao je Delić za Forbes BiH.

Prema njegovim riječima, kompanije često žele uvoditi AI, ali nemaju ni osnovnu strategiju upravljanja podacima, privatnošću i sigurnošću.

Hani Zahirović, tehnološki direktor kompanije Bloomteq, u istom razgovoru istakao je da AI može preuzimati zadatke poput prikupljanja informacija, strukturiranja podataka i drugih poslova definisanog opsega.

Ipak, upozorio je da umjetna inteligencija nije čarobni štapić.

Njihova upozorenja otvaraju dodatno pitanje: ako institucije i kompanije teško prate razvoj tehnologije, koliko su pojedinačni korisnici spremni razumjeti njena ograničenja?

Ko je odgovoran kada umjetna inteligencija pogriješi?

Lily Bi je tokom gostovanja na N1 naglasila još jednu razliku između čovjeka i tehnologije.

"Ljudsko biće je odgovorno, a AI nije odgovoran", poručila je.

To je posebno važno u profesijama u kojima pogrešna informacija može imati ozbiljne posljedice.

U novinarstvu se pitanje odgovornosti ne završava na tome je li tekst napisao čovjek ili ga je pomogla pripremiti umjetna inteligencija.

Ako je objavljena netačna informacija, odgovornost za njenu provjeru ostaje na novinaru i uredništvu.

Isto pitanje otvara se u obrazovanju, poslovanju i svim drugim oblastima u kojima AI sve češće učestvuje u pripremi informacija i donošenju odluka.

Budućnost nije bez AI-ja, ali ne bi smjela biti ni bez našeg razmišljanja

Umjetna inteligencija može olakšati pristup znanju, ubrzati rad, pomoći u učenju i otvoriti mogućnosti koje ranije nisu bile jednako dostupne svima.

Ipak, dostupnost informacije nije isto što i njeno razumijevanje, kao što uvjerljivo napisan odgovor nije garancija njegove tačnosti.

Umjetna inteligencija neće prestati davati odgovore. Naprotiv, bit će ih sve više, stizat će sve brže i zvučati sve uvjerljivije. Ali nijedna tehnologija ne može nas osloboditi odgovornosti da razlikujemo činjenicu od pretpostavke, znanje od privida znanja i istinu od uvjerljivo napisane neistine.

Možda najveća opasnost nije u tome što će umjetna inteligencija jednog dana razmišljati bolje od nas, nego u tome što bismo mi mogli prestati osjećati potrebu da razmišljamo sami.

Mnogo je važnije hoćemo li, kada dobijemo njegov odgovor, još znati postaviti jednostavno pitanje: Je li ovo zaista tačno?