Može li običan selfie otkriti koliko ćete živjeti? Naučnici razvili AI model koji predviđa rizik od smrti

Istraživanje, objavljeno u naučnom časopisu The Lancet Digital Health, pokazalo je da bi analiza lica u budućnosti mogla pomoći ljekarima u procjeni zdravstvenog stanja pacijenata i donošenju odluka o liječenju.

"Bio sam prilično iznenađen kada sam saznao da možemo uočiti znakove rizika od smrtnosti samo na osnovu fotografije lica", izjavio je dr. Raymond Mak, radioonkolog i jedan od autora studije, navodi tekst.

Šta umjetna inteligencija prepoznaje na licu?

Istraživači su razvili model FAHR-Face, treniran na više od 40 miliona fotografija lica ljudi različite dobi i etničkog porijekla.

Na njegovoj osnovi razvijena su dva specijalizovana modela. FAHR-FaceAge procjenjuje biološku starost na osnovu fotografije, dok FAHR-FaceSurvival kombinuje karakteristike lica s drugim kliničkim podacima kako bi predvidio vjerovatnoću preživljavanja pacijenata oboljelih od raka.

Za razliku od hronološke starosti, koja predstavlja broj proživljenih godina, biološka starost odnosi se na stepen starenja organizma.

Prema riječima dr. Maka, algoritam za procjenu starosti analizira područje sljepoočnica, čela, iznad očiju i nabore između nosa i uglova usana.

S druge strane, model koji procjenjuje rizik od smrti posebnu pažnju posvećuje korijenu nosa i području ispod očiju.

Zanimljivo je da je slične karakteristike lica još prije približno 2.400 godina opisivao grčki ljekar Hipokrat, povezujući ih sa znakovima propadanja organizma.

Rezultati istraživanja: Velike razlike u stopama smrtnosti

Rezultati su pokazali značajne razlike između pacijenata koje je umjetna inteligencija svrstala u različite kategorije rizika.

Među 122 pacijenta kojima je model FAHR-FaceSurvival predvidio visok rizik od smrti, čak 52,5 posto preminulo je u roku od 90 dana od procjene.

Nasuprot tome, među 975 pacijenata svrstanih u grupu s najnižim rizikom, u istom periodu preminulo je približno dva posto.

Slični rezultati zabilježeni su i prilikom procjene biološke starosti.

Kod 1.060 pacijenata čija je procijenjena biološka starost bila više od 20 godina veća od njihove stvarne dobi, 21 posto preminulo je u roku od 90 dana.

Među 4.195 pacijenata čija je procijenjena biološka starost bila najmanje deset godina manja od hronološke, smrtnost u istom periodu iznosila je oko šest posto.

Istraživači su utvrdili i da kozmetičke promjene, uključujući plastične operacije, botoks i šminku, nisu utjecale na rezultate modela.

Može li AI zamijeniti ljekare?

Autori studije naglašavaju da ova tehnologija nije namijenjena zamjeni ljekara niti postojećih medicinskih procjena.

Cilj je razviti dodatni alat koji bi mogao pomoći u ranijem prepoznavanju pacijenata s povećanim zdravstvenim rizikom.

"Ako možemo rano uočiti ubrzano starenje ili veće stope smrtnosti, mogli bismo ih provjeriti ili ranije identificirati pacijente kojima bi daljnje testiranje na ozbiljna stanja moglo koristiti", objasnio je Mak.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja prije nego što se ova tehnologija počne koristiti u svakodnevnoj medicinskoj praksi.

Dr. Wilbur Lam sa Univerziteta Emory istakao je da rezultati djeluju uvjerljivo, ali da njihovu kliničku korisnost tek treba potvrditi, uključujući provjeru pouzdanosti kod različitih grupa pacijenata.

Profesor Miroslaw Bober s Univerziteta Surrey upozorio je da umjetna inteligencija procjenjuje starost prema izgledu lica, a ne direktnim mjerenjem bioloških procesa starenja.

Također nije dokazano da ovi modeli pružaju klinički korisne informacije koje ljekari već ne mogu dobiti vlastitom procjenom pacijenta.

Iako rezultati djeluju obećavajuće, tehnologija još nije spremna za kliničku upotrebu. Dosadašnje istraživanje provedeno je među pacijentima oboljelim od raka, a tek buduće studije trebale bi pokazati mogu li se slične metode primijeniti i na zdrave osobe.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad