„Čitanje misli“ će možda uskoro postati stvarnost – i to u bukvalnom smislu, budući da novo istraživanje inžinjera GrapheneX-UTS Centra za umjetnu inteligenciju, sa Tehnološkog univerziteta u Sidneju sada pokušava misli pretvoriti u riječi na ekranu.
„Ovo istraživanje predstavlja pionirski napor u prevođenju neobrađenih EEG talasa direktno na jezik, što predstavlja značajan napredak u ovoj oblasti“, rekao je Ching-Ten Lin, uvaženi profesor na UTS školi računarskih nauka i direktor GrapheneX-UTS HAI centra.
“Ovo je prvi slučaj koji uključuje tehnike diskretnog kodiranja u proces prevođenja iz mozga u tekst, uvodeći inovativni pristup neuronskom dekodiranju,” objasnio je Lin, koji je vodio istraživanje.
“Integracija s velikim jezičkim modelima također otvara nove granice u neuronauci i AI”, dodaje on.
U studiji koja je odabrana kao reflektor na konferenciji NeurIPS, godišnjem sastanku istraživača umjetne inteligencije i strojnog učenja, učesnici su tiho čitali odlomke teksta dok je AI model nazvan DeWave – koristeći samo njihove moždane valove kao ulaz – projektirao te reči na ekranu.
Jednostvaniji način obrade
Iako ovo nije prva tehnologija koja može prevesti moždane signale na jezik, jedina je do sada za koju nisu potrebni ni moždani implantati ni pristup potpuno uključenoj MRI mašini.
Kako piše IFLScience, također ima prednost u odnosu na prethodnike koji zahtijevaju dodatni unos kao što je softver za praćenje očiju, jer se nova tehnologija može koristiti sa ili bez takvih dodataka.
Umjesto toga, korisnici trebaju samo da nose kapu koja bilježi njihovu moždanu aktivnost putem elektroencefalograma (EEG) – koja je mnogo praktičnija od uređaja za praćenje očiju.
Mjerenja tačnosti koja se obavljaju pomoću BLEU algoritma – na način da se procijeni sličnost originalnog teksta sa mašinski prevedenim rezultatom dajući mu ocjenu između 0 i 1 – stavljaju ovu novu tehnologiju na oko 0,4.
To, doduše, nije tako dobro kao neke druge opcije koje ovise o ovim invazivnijim metodama.
Problem obrađivanje semnatički sličnih riječi
“Model je vještiji u slaganju glagola nego imenica”, objasnio je Yiqun Duan, prvi autor u radu koji prati istraživanje – i “kada je riječ o imenicama, uočili smo sklonost ka sinonimnim parovima, a ne preciznim prijevodima, recimo preveo bi imenicu “čovjek” (the man) umjesto, kako je i napisano, “autor” (the autor).
“Smatramo da se ove greške svakako dešavaju, jer kada mozak obrađuje ove riječi, semantički slične riječi mogu proizvesti slične obrasce moždanih valova”, rekao je Duan.
Ali istraživači vjeruju da mogu poboljšati ovu tačnost čak do 0,9 – nivo koji se može uporediti s tradicionalnim programima prevođenja jezika.
Oni već imaju prednost, pretpostavljaju inžinjeri, zbog izvođenja svojih testova na 29 učesnika.
“Uprkos izazovima, naš model daje značajne rezultate,” rekao je Duan, “usklađujući ključne riječi i formirajući slične strukture rečenica.”
Rezultati su prikazani na NeurIPS konferenciji, a preprint se može naći na ArXiV-u. Istraživanje tek treba da bude recenzirano.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!