Od udaljenih sela do planina: Šta Starlink može promijeniti u BiH i gdje nastaju problemi

Nakon što je predstavnica Starlinka u Sarajevu s resornim ministrom podnijela zahtjev Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) za pružanje internet usluga u Bosni i Hercegovini, otvara se pitanje šta bi dolazak satelitskog interneta mogao značiti za građane, ali i domaće telekom operatere.

Stručnjak za BSS telekom sisteme Alen Mustić u Novom danu N1 objasnio je da najveću korist ne bi trebali očekivati stanovnici velikih gradova, gdje već postoji razvijena optička i mobilna infrastruktura, već ljudi koji žive u ruralnim i teško dostupnim područjima.

"Upravo ste postavili tačan problem koji rješava Starlink, a to jeste dostupnost kvalitetnog interneta ruralnim područjima. Za obične građane koji žive u Sarajevu to neće značiti ništa ili, u velikim gradovima gdje je pokrivenost mobilnim internetom ili optičkim kablom velika i jaka, nema nekog velikog značaja. Ali za ruralna područja, vikendice, planinske domove, udaljena sela, čak i neke škole koje nemaju internet, ovo može biti način da se omogući dostupnost internetu", kazao je Mustić.

Kako Starlink funkcionira?

Postavljanje opreme, objašnjava Mustić, nije naročito komplikovano. Korisnik dobija antenu koja se kablom povezuje s Wi-Fi routerom u kući. Ključna razlika u odnosu na klasični internet jeste način na koji signal dolazi do korisnika.

"Ovdje je nebo. Dakle, satelit je onaj koji vama dolazi. Signal vam dolazi do antene, a od antene do kuće samo je struja. Ugođaj i korištenje su isti", objasnio je.

Najvažnije je da antena ima otvoren pogled prema nebu i da je ne zaklanjaju zgrada, drvo ili druga fizička prepreka.

Posebnu prednost Mustić vidi u tzv. "bijelim zonama" – područjima u kojima nema pokrivenosti mobilnom mrežom niti kablovskog interneta.

Takvi uređaji mogli bi biti korisni planinarima i gorskim službama spašavanja, a postoje i manje, kompaktnije verzije koje se mogu prenositi s jedne lokacije na drugu.

Može li ugroziti domaće telekom operatere?

Mustić nije želio govoriti o mogućim cijenama Starlinka u BiH dok ne budu objavljeni zvanični podaci. Ipak, smatra da satelitski internet može biti važna alternativa kompanijama kojima je stalna internet veza neophodna.

U slučaju prekida osnovne veze, Starlink bi mogao služiti kao rezervna opcija.

"Svaka konkurencija je zdrava konkurencija", kazao je Mustić, navodeći da bi dolazak Starlinka mogao dodatno potaknuti razvoj domaćih telekom operatera.

Ipak, upozorava da brzine Starlinka još nisu na nivou optičkog interneta. Naveo je da se kod Starlinka govori o brzinama od 400 do 450 megabita, ali da maksimalna brzina nije garantirana, dok optičke mreže omogućavaju gigabitne i veće brzine.

Na primjeru Hrvatske, Mustić kaže da Starlink još nije konkurentan klasičnoj infrastrukturi u centralnim gradskim područjima gdje je optika već dostupna. Drugačija je situacija u udaljenim područjima, posebno tokom ljetne sezone, kada zbog povećanog broja ljudi može doći do preopterećenja mobilnih mreža.

Zbog toga Starlink i klasične operatere ne vidi nužno kao konkurente.

"Ne vidim ih kao konkurenciju, nego kao partnere u budućnosti, da se jedni drugima kroz sinergiju nadopunjuju, jer se i jedna i druga tehnologija razvijaju", rekao je.

Cilj je da rečenica "nemam signala" nestane

Starlink se, prema Mustićevim riječima, već razvija i prema povezivanju s mobilnim uslugama.

Objasnio je da sateliti trenutno omogućavaju određene usluge poput SMS-a, dok se radi na tehnologiji koja bi u saradnji s mobilnim operaterima omogućila da se telefon direktno poveže sa satelitom kada nema dostupne bazne stanice.

"Nemojte gledati kao: 'Sad ću ja imati Starlink kao operatera', nego više kao jednu vrstu roaminga. Ono što je najbitnije – niste izgubili signal", objasnio je.

Krajnja ideja je, kaže, da korisnik ima neku vrstu signala gdje god se nalazi.

Koje su slabosti Starlinka?

Jedna od kritika odnosi se na promjenjive brzine. Mustić je to uporedio s vožnjom autoputem – kada nema gužve, moguće je voziti brzo, ali povećanjem broja korisnika dolazi do usporavanja.

"Kapaciteti su limitirani. Nije to beskonačno, nego onoliko koliko ima kapaciteta. Ako je u jednom području puno ljudi, može doći do usporavanja, ali je i takav signal bolja alternativa nego da nemate nikakav signal", rekao je.

Drugi problem mogla bi biti korisnička podrška.

Građani BiH navikli su, objašnjava, da u slučaju problema mogu računati na lokalnu podršku i dolazak montera. Kod Starlinka korisnik ulazi u sistem globalne podrške, koja nije organizirana na isti način.

S druge strane, Mustić tvrdi da je sama instalacija relativno jednostavna i poredi je s nekadašnjim postavljanjem televizijske antene – uz ključnu razliku da se Starlinkova antena usmjerava tako da ima otvoren pogled prema nebu.

Šta je s regulacijom i podacima?

Iako se Starlinkova oprema nalazi u svemiru, usluga se pruža korisnicima u Bosni i Hercegovini i zbog toga, prema Mustićevom objašnjenju, mora biti pod regulatornim nadzorom u BiH.

"Prva stvar, oprema se nalazi u svemiru, ali su korisnici i usluga se pruža u Bosni i Hercegovini. Samim tim ta usluga mora podlijegati RAK-u, odnosno regulatornim agencijama, jer se usluga mora regulirati", kazao je.

Govoreći o mogućnosti zloupotrebe tehnologije i podataka, Mustić je naglasio da svaka tehnologija može imati korisnu, ali i štetnu primjenu.

"Svaka tehnologija ima korisnu primjenu, ali se može u lošim rukama i zloupotrijebiti. Ali Starlink nije nešto novo. I prije Starlinka postojao je internet preko satelita, samo je odziv bio sporiji", rekao je.

Kritike zbog zagušenja orbite i svjetlosnog zagađenja

Velike satelitske konstelacije kritiziraju se i zbog zagušenja Zemljine orbite i svjetlosnog zagađenja, koje može utjecati na astronomska posmatranja.

Mustić je naglasio da to nije njegova stručna oblast i da zbog toga ne želi ulaziti u detaljne procjene, ali je kazao da rizici postoje.

"Nisam kompetentan da pričam o samom zagađenju, ne bavim se tom naukom. Ja sam inženjer u drugoj oblasti, tako da ne volim ulaziti u temu u kojoj nisam dobar, ali opravdani rizici postoje", kazao je.

Dodao je da razvoj tehnologije uvijek donosi i pozitivne i negativne posljedice te da je zbog toga potrebno odgovorno i kontrolirano koristiti dostupne resurse.

AI kao pomoć, ali posljednja odluka treba biti ljudska

Razgovor se dotakao i razvoja umjetne inteligencije. Mustić kaže da je njen pobornik, ali ne podržava davanje potpune autonomije AI sistemima.

"Ja ga više vidim kao asistenta u radu ljudi, odnosno da je posljednja odluka ljudska", kazao je.

Kao problem naveo je mogućnost da AI ponudi netačne informacije koje djeluju uvjerljivo. Ispričao je da mu se jednom dogodilo da mu je AI citirao zakon koji, nakon provjere s kolegama iz pravne službe, nije postojao.

Posebno upozorava na mlađe generacije koje bi mogle koristiti AI bez prethodno stečenog osnovnog znanja.

"Ko zna raditi, on zna raditi s AI-jem, samo brže. Neko ko nešto ne zna samo će slušati AI. Onda je AI onaj koji ga vodi", rekao je Mustić, ocijenivši da takva situacija može biti "jako opasna".

Zbog toga smatra da je važno prvo steći osnovno znanje, a tek potom koristiti umjetnu inteligenciju kao nadogradnju i alat koji može ubrzati rad.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad