Šefica svjetske mreže poslovnih škola za N1: "Ne smijemo biti robovi AI-a"; Otkrila kako ju je ChatGPT pogrešno informisao o prazniku u Sarajevu

Znanje koje studenti danas stječu na fakultetima može zastarjeti i prije nego što dobiju diplomu. Umjetna inteligencija mijenja tržište rada, otvara nova zanimanja i nameće potrebu za stalnim učenjem. No, mogu li obrazovni sistemi pratiti tako brze promjene i šta se dešava kada tehnologija napreduje brže od nastavnih planova?

O tome je u emisiji "Novi dan" na N1 govorila Lily Bi, predsjednica i izvršna direktorica AACSB Internationala, međunarodne organizacije koja postavlja standarde kvaliteta poslovnog obrazovanja.

Bi je tokom posjete Sarajevu naglasila da umjetna inteligencija mora ostati u službi čovjeka, a ne obrnuto.

"Ponekad stavljamo AI na prvo mjesto i dopuštamo da on vodi ljude. Ali mislim da je vrijeme da kažemo za šta je AI. On je za nas i mi trebamo upravljati njime. Trebamo biti na vozačevom mjestu", poručila je.

"Ne smijemo biti robovi umjetne inteligencije"

Prema njenim riječima, jedan od najvećih izazova savremenog obrazovanja nije samo naučiti studente kako koristiti umjetnu inteligenciju nego ih osposobiti da samostalno razmišljaju i prepoznaju pogrešne informacije.

Za to su, ističe, neophodna temeljna znanja iz matematike, logike, jezika, filozofije i kulture.

"Bez toga ne možete čak ni postaviti pravo pitanje. Kako znate da je odgovor uopće tačan? Kako o tome prosuđujete? Ne smijemo dopustiti da budemo robovi AI-a", upozorila je Bi.

Naglasila je da studenti moraju naučiti koristiti nove tehnologije, ali da pritom ne smiju izgubiti sposobnost kritičkog razmišljanja i donošenja vlastitih odluka.

ChatGPT joj rekao da je praznik u Sarajevu, suprug dobio potpuno drugačiji odgovor

Koliko umjetna inteligencija može biti nepouzdana, Bi je pokazala na vlastitom primjeru.

Nakon što je 11. novembra stigla u Sarajevo, odlučila je pitati ChatGPT koje bi znamenitosti trebala posjetiti tokom boravka u glavnom gradu BiH.

"Dao mi je listu svih atrakcija, ali je onda rekao da je 12. novembra praznik u Sarajevu", ispričala je.

Kako nije poznavala lokalne praznike, u prvi mah nije mogla procijeniti je li informacija tačna. Međutim, njen suprug je putem svog ChatGPT-a dobio sasvim drugačiji odgovor.

"A moj muž je na drugom ChatGPT-u dobio odgovor da 12. novembra nije praznik", kazala je Bi.

Upravo ovaj primjer, smatra, pokazuje koliko je opasno prihvatati informacije koje daje umjetna inteligencija bez njihove provjere.

"Kad ne znate ni šta ne znate, onda ne znate ni postaviti pitanje. To je opasnost", upozorila je.

Posebno je naglasila da problem nastaje onda kada ljudi steknu lažan osjećaj sigurnosti u informacije koje dobiju.

"Najgori dio jeste da mislite da znate, a ono što znate je pogrešno", poručila je.

Zbog toga smatra da su obrazovanje, znanje i sposobnost preispitivanja informacija važniji nego ikada ranije.

ChatGPT napiše seminarski rad za 30 sekundi, ali šta je student zaista naučio?

Jedno od ključnih pitanja u savremenom obrazovanju jeste kako ocjenjivati studente u vremenu kada umjetna inteligencija može napisati seminarski rad za svega nekoliko sekundi.

Bi smatra da univerziteti moraju mijenjati tradicionalne metode provjere znanja.

"Možete li nekome prepustiti svoje znanje? Šta ćete postati na kraju dana? Nemate znanja, nemate kritičkog mišljenja, nemate način da odlučite", upozorila je.

Istakla je da odgovornost za odluke uvijek ostaje na čovjeku, bez obzira na to koliko se oslanja na tehnologiju.

"Na kraju dana, ljudsko biće je odgovorno, a AI nije odgovoran. Drugim riječima, direktor kompanije ide u zatvor, AI ne ide u zatvor", rekla je.

Dodala je da rad koji je napisala umjetna inteligencija može izgledati savršeno, ali to ne znači da student razumije njegov sadržaj.

"Esej može biti divan, ali možda niko ne razumije o čemu govori. Jezik je divan, ali nema suštine", objasnila je.

Zbog toga smatra da se profesori trebaju manje fokusirati na tačan odgovor, a više na način na koji student dolazi do njega.

"Zašto je to pravi odgovor? To je budućnost ocjenjivanja", naglasila je.

Prema njenom mišljenju, usmeni ispiti i metode koje zahtijevaju objašnjavanje vlastitih zaključaka mogli bi dobiti znatno važnije mjesto u visokom obrazovanju.

Kako izgleda nastava budućnosti? AI već simulira pregovore i prilagođava učenje studentima

Govoreći o konkretnim primjerima korištenja umjetne inteligencije na univerzitetima širom svijeta, Bi je objasnila da poslovne škole već razvijaju različite modele njenog uključivanja u obrazovanje.

Tokom nedavne posjete Češkoj upoznala se s primjerima personaliziranog učenja uz pomoć umjetne inteligencije.

"Vi vjerovatno učite mnogo brže nego ja, a neko drugi brže nego oboje. Šta je adaptivno učenje u kojem nam AI može pomoći? AI će se personalizirati", objasnila je.

Navela je i primjer poslovnih škola u Parizu, koje koriste simulacije zasnovane na umjetnoj inteligenciji kako bi studenti vježbali pregovaranje.

"Studenti poslovnih škola uče kako da pregovaraju. To je njihova osnovna vještina. Simulacija im pomaže da vježbaju s AI-em, koji im može ponuditi i jače argumente", kazala je.

Takvi primjeri, prema njenim riječima, pokazuju da umjetna inteligencija ne mora služiti samo za brzo pronalaženje odgovora ili pisanje radova, nego može postati koristan alat za praktično razvijanje vještina.

"Student u Sarajevu može imati pristup istom znanju kao student u Bostonu"

Na pitanje šta manji univerziteti, poput onih u Bosni i Hercegovini, mogu uraditi bez velikih finansijskih ulaganja, Bi je istakla da upravo umjetna inteligencija može smanjiti razlike među obrazovnim institucijama.

"Ljepota AI-a jeste reset. Imate veliki budžet, imate mali budžet, to je manje važno. Da bi škola usvojila AI, to je manje pitanje tehnologije", rekla je.

Naglasila je da univerziteti prije svega trebaju ulagati u razvoj ljudi, nastavnog kadra i obrazovnih metoda.

"AI demokratizira znanje. Studenti u Sarajevu mogu pristupiti istom znanju kao i studenti u Bostonu. Znanje je dostupno i to su dobre vijesti", poručila je Bi.

Od IT sektora do vrha svjetske obrazovne mreže: "Rast se dešava samo iz nelagode"

Lily Bi govorila je i o vlastitoj karijeri, tokom koje je mijenjala profesionalna područja, od informacionih tehnologija i revizije do rukovođenja međunarodnom obrazovnom organizacijom.

Istakla je da promjene karijere ne treba posmatrati kao neuspjeh, nego kao priliku za razvoj novih znanja i vještina.

"Uvijek volim izazov. Vrlo često mi postane dosadno. Rast se dešava samo iz nelagode", rekla je.

Naglasila je da se tehnologija, geopolitika i tržište rada neprestano mijenjaju, ali da ljudske vrijednosti i sposobnost prilagođavanja ostaju izuzetno važne.

Govoreći o mladim generacijama, poručila je da se ne trebaju plašiti promjena, ali ni očekivati da će profesionalni uspjeh doći bez kontinuiranog rada na sebi.

"Prestanite se žaliti na sve što ne možete kontrolisati i fokusirajte se na ono što možete kontrolisati", savjetovala je mladima.

Šta međunarodna akreditacija znači za studente u Sarajevu?

Predsjednica AACSB-a tokom posjete glavnom gradu BiH govorila je i o značaju međunarodne akreditacije Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Istakla je da AACSB primjenjuje iste standarde kvaliteta obrazovanja bez obzira na to gdje se fakultet nalazi.

"Bilo da je to u Sarajevu, Bostonu ili Parizu, set standarda je isti", naglasila je.

Studentima Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i njihovim roditeljima uputila je čestitke, ističući da akreditacija potvrđuje ispunjavanje visokih međunarodnih standarda obrazovanja.

Bi je govorila i o utiscima iz Sarajeva, gdje je posjetila Tunel nade i stari dio grada, a posebno ju je impresionirala različitost kultura i vjera.

"Ono što je bilo najviše impresivno u Sarajevu jeste koegzistencija, dinamika, razlike u vjerama, harmonija", kazala je.

Dodala je da ju je Sarajevo posebno dirnulo te da je uživala i u domaćoj hrani.

Hoće li današnji poslovi postojati za deset godina?

Na kraju razgovora Bi je upitana hoće li pojedina današnja zanimanja, uključujući i novinarska, uopće postojati za deset godina.

Kazala je da vjeruje u budućnost poslova u kojima je ljudska uloga važna, ali da će se ljudi morati stalno prilagođavati promjenama.

"Ja zaista vjerujem u to", odgovorila je na pitanje o opstanku novinarskog posla.

Njen najvažniji savjet mladima u Bosni i Hercegovini bio je jednostavan: obrazovanje se ne završava diplomom.

"Mladi ljudi trebaju konstantno učiti. Učenje je put patnje. Ako je prelako, onda nećete ništa naučiti. Morate se napatiti. Stalno postavljajte izazove pred sebe", poručila je Lily Bi.

Njena poruka studentima, profesorima i obrazovnim institucijama jeste da umjetna inteligencija može promijeniti način na koji učimo i radimo, ali da znanje, kritičko mišljenje i odgovornost moraju ostati u rukama čovjeka.