Sloponomija: ko pobjeđuje, a ko gubi u poplavi sadržaja zasnovanog na vještačkoj inteligenciji?

„Zapanjujući trijumfi“ – od zaustavljanja klimatskih promjena do osnivanja svemirskih kolonija – bit će omogućeni umjetnom inteligencijom, napisao je Sam Altman, šef OpenAI-ja. Nije on jedini tehnološki lider s velikim očekivanjima.
Satya Nadella, direktor Microsofta, vjeruje da je AI „definirajuća tehnologija našeg vremena“, dok Mark Zuckerberg iz Mete tvrdi da će umjetna inteligencija omogućiti otkrivanje „stvari koje danas nisu zamislive“ piše Economist.

No, najnoviji podvig te čudesne tehnologije nije kolonizacija Marsa, već – mačići koji voze skejtbord, bake koje se hrvu i Albert Einstein koji se bori u kavezu.

Otkako je OpenAI prošlog mjeseca pokrenuo svoju aplikaciju za generisanje videa Sora, internet su preplavili nadrealni AI klipovi – rezultat tekstualnih upita korisnika.
Meta je brzo odgovorila s vlastitom verzijom, nazvanom Vibes, koja daje slične rezultate. Dok je Sora i dalje na vrhu Appleove liste preuzimanja, društvene mreže se zatrpavaju neobičnim videozapisima, koje korisnici pogrdno nazivaju – „pomija“.

Od knjiga i slika do muzike – sve postaje „slop“

Video sadržaj je samo najnoviji talas u moru AI kreacija.
Prvi „književni slop“ pojavio se s dolaskom chatbotova: pretraga novih knjiga na Amazonu često pokazuje naslove koje je generisala vještačka inteligencija.
Zatim su došle AI slike – od viralne fotografije pape Franje u puhastoj Balenciaga jakni do popularnih Ghibli-stiliziranih portreta.
Na kraju je došao audio slop: Spotify je tokom prošle godine uklonio 75 miliona „spam“ pjesama, navodeći da je AI omogućila masovno ubacivanje nekvalitetnog sadržaja u muzički ekosistem.

Naravno, nije sav AI sadržaj bezvrijedan – mnogi su se nasmijali viralnom papi iz Balenciage ili rado isprobali vlastiti Ghibli portret.
Ali, masovni priliv generisanih radova otvara ozbiljno pitanje: ko dobija, a ko gubi u svijetu beskonačnog digitalnog sadržaja?

Demokratizacija stvaranja – novi val pobjednika

Najveći pobjednici „sloponomije“ su oni koji su nekada bili frustrirani umjetnici bez resursa.
Kao što je Instagram prije petnaest godina svima omogućio da budu fotografi, danas AI omogućava svakome da postane pisac, umjetnik, kompozitor ili reditelj.
Ta demokratizacija nije samo hobi – ona hiljadama ljudi širom svijeta donosi i stvaran prihod.

Prošle godine YouTube je isplatio više od 32 milijarde dolara trojici miliona kreatora, dok je Spotify autorima i izdavačima platio više od 10 milijardi dolara.
AI sada dodatno ubrzava sposobnost običnih korisnika da proizvode – i unovče – vlastiti digitalni sadržaj, ma koliko trivijalan on bio.

Platforme takođe profitiraju od haosa

Za platforme poput YouTubea, Mete i Spotifyja, ova poplava sadržaja predstavlja i rizik i priliku.
Da, kvalitet može pasti – Spotify priznaje da loše pjesme kvare korisničko iskustvo, a OpenAI se suočava s većim troškovima jer svima omogućava besplatno generisanje videa.
Ali, istovremeno, AI stvara novi val angažmana: korisnici ponovo objavljuju češće, a platforme gube zavisnost od nekolicine „mega-zvijezda“.

Zahvaljujući tome, moć velikih izdavača opada.
Muzičkim biznisom su 2017. dominirale tri velike diskografske kuće, s čak 87% streamova na Spotifyju. Danas taj udio iznosi 71%, jer su milioni nezavisnih autora objavili svoje pjesme.
Slop, ma koliko neuredan bio, razbija monopol velikih igrača.

Autorska prava pod opsadom

No, nosioci prava nisu oduševljeni.
Slop ne samo da se takmiči za pažnju publike – on direktno krši autorska prava.
Disney i Universal tuže generator slika i videa Midjourney, dok Sony, Warner i Universal Music vode procese protiv AI alata za kreiranje muzike.
OpenAI je najprije poručio da se nosioci prava mogu „odjaviti“ iz Sore, ali je nakon protesta udruženja filmskih autora morao uvesti sistem koji zahtijeva pristanak prije korištenja.

Industrija umjetne inteligencije već ima reputaciju sektora koji „radije traži oproštaj nego dozvolu“.
To je najbolje ilustrirao viralni video u kojem Sam Altman stoji u polju punom Pokémon likova i smije se:
„Nadam se da nas Nintendo neće tužiti.“

Vrh pomije: kako veliki još više jačaju

Zanimljivo je da u ovom neredu najveće zvijezde postaju još veće.
Iako korisnici svakodnevno objavljuju milijarde AI sadržaja, algoritmi i dalje favorizuju poznate brendove i autore.
Od 2017. godine broj muzičara koji na Spotifyju zarađuju više od 1.000 dolara godišnje utrostručio se, a onih koji zarađuju 10 miliona – porastao sedam puta.
Slični trendovi viđeni su i u književnosti i filmu: što je više sadržaja, to su najveći hitovi popularniji.

Gubitnici „slopa“ su srednji i manji profesionalni autori, koji više ne mogu držati korak s tempom objava – ni s AI konkurencijom.

Gdje ima otpada – ima i novca

U konačnici, „sloponomija“ ne mora biti kraj kreativnosti, nego početak novog ciklusa monetizacije.
Sam Altman predviđa da će AI omogućiti „interaktivnu fanfikciju“, gdje će korisnici stvarati nove priče s voljenim likovima.
Licenciranje zaštićenih djela za AI upotrebu moglo bi otvoriti potpuno nova tržišta i generisati ogromne prihode.

Kreativci koji su preživjeli eru piraterije i YouTubea trebali bi izvući pouku:
umjesto da se bore protiv tehnologije, vrijeme je da je iskoriste.
Jer, u svijetu u kojem nastaje beskonačan digitalni otpad – uvijek ima i zlata za one koji ga znaju preraditi.