Ajkula koja polno sazrijeva tek sa 150 godina i vjerovatno je najdugovječniji kičmenjak koji postoji na planeti

Grenlandski morski pas plovi dubinama sjevernog Atlantika i Arktičkog okeana.

Kreće se sporo, tako sporo da su mu naučnici dali nadimak spora ajkula.

Naraste do više od 4 metra, ali za to mu trebaju stoljeća.

Godišnje uveća dužinu za oko jedan centimetar.

Kako se mjeri starost

Dugo se nije znalo koliko ta životinja živi.

Kod većine riba starost se određuje po slojevima u kostima ili krljuštima, ali grenlandski morski pas nema tvrda tkiva pogodna za to.

Rješenje su naučnici našli u oku.

U očnom sočivu nalazi se tkivo koje nastaje prije rođenja i nikada se ne mijenja, pa čuva hemijski zapis iz vremena kada je životinja bila mlada.

Analizom tog tkiva procijenjeno je da najstarije jedinke imaju između 250 i 400 godina.

Život u usporenom snimku

Sve kod ove životinje ide sporo.

Živi u vodi hladnoj oko nule, gdje se svi životni procesi usporavaju.

Srce kuca rijetko, probava traje dugo, a rast je jedva primjetan.

Polnu zrelost dostiže tek oko 150. godine života. To znači da se morski pas koji se danas mrijesti izlegao u vrijeme kada su ljudi putovali kočijama.

Šta jede i kako lovi

Uprkos sporosti, uspješan je grabežljivac.

Hrani se ribom, ali su u njegovom želucu pronađeni i ostaci tuljana, pa i kopnenih životinja koje su vjerovatno stradale u vodi.

Kako spor plivač hvata brzu ribu, ostaje djelimično zagonetka.

Jedna pretpostavka je da lovi usnulu ribu ili prilazi plijenu neprimjetno u mraku dubina.

Mnoge jedinke nose sitnog parazita zakačenog za oko, zbog čega su gotovo slijepe, ali im to ne smeta jer se u dubini ionako oslanjaju na druga čula.

Grenlandski morski pas danas je zaštićen, jer bi vrsti kojoj treba vijek i po da se razmnoži i najmanji gubitak jedinki trebao stoljećima da se nadoknadi.