Katuni ili kolibe su planinska naselja Hercegovaca i Crnogoraca, a nastala su iz potrebe za pukim preživljavanjem ljudi i njihove stoke. Svako planinsko naselje njeguje priču kako je nastalo. Naša ekipa boravila je u katunima na Zelengori. Na pašnjacima Zelengore nekada su pasle stotine hiljada grla stoke. Danas, tek nekolicina stočara izvede stada, često na grandiozne litice Zelengore, među njima i Rajko Dobranić iz Berkovića. I ovo ljeto izveo je stado od 600 ovaca, krave, konje, svinje.
“Ne radi se o tome što mi moramo, ali smo tako u prilici da izaberemo stoci bolju pašu. Zdravije je za stoku da mijenjaju teren”, kaže za N1 Rajko Dobranić.
Sve ih je manje, a oni koji izvedu stoku na ispašu, poput Dobranića, odustali su od pravljenja tradicionalnih sireva, jer, kažu, nama dovoljno ruku koje bi pomuzle ovce i krave, pa se stoka gaji isključivo zbog mesa. Inače, Dobranići su rijetki u centralnom dijelu Zelengore koji imaju stoku.
“Ovdje je bilo preko 30 katuna, preko 30 stočara. Otprilike je u stadima bivalo po 500-600 ovaca. Poslije kada se smanjivao broj stočara, povećavala se veličina stada. Znala su stada ići i do 1400 grla. Imali smo nekoliko godina zaredom 1400 ovaca. Nemate društvo. To je jedna od potreba, a druga stvar je što nema konkurencije. U svakom poslu je potrebna zdrava konkurencija. Praktično bilo je kao jedno selo. Inače, tako su bili podijeljeni katuni, znalo se od opštine koji dio naseljava i koji dio koje selo. Mislim da je ovo zadnja godina da radimo na ovaj način, ne da mislim, nego sam siguran u to”, priča Dobranić.
Neki katuni su se gasili zbog odlaska ljudi iz Hercegovine, drugi planski uspostavom Nacionalnog parka (NP) Sutjeska. Upravo ove planinske kućice bile su zaklon partizanima tokom bitke na Sutjesci.
“Ovdje su bili katuni sve do formiranja Nacionalnog parka do 1962. godine kada je izvršena eksproprijacija. Formiranjem nacionalnog parka nestali su katuni u šta spadaju Donje i Gornje Bare. Do ‘62. godine tu su bili katuni, a sada se zidine prepoznaju”, priča Miloš Živanović, kustos Muzeja NP Sutjeska.
Živanović ističe da je na tom mjestu žestoke borbe vodila II Dalmatinska brigada, a ona je bila prethodnica I Proleterske.
A na obali Donjih Bara, nekada je i sam Tito odmarao, a 1964. godine uoči njegovog dolaska sagrađen je Planinarski dom. I danas je ovdje moguće odmoriti, ali ne u tom srušenom objektu, nego u lovačkoj kući kojom upravlja NP Sutjeska.
Na drugoj strani planinskih vijenaca, na Prijevoru u podnožju Maglića nalazi se posljednji katun u ovom dijelu planine. Ali ima tu i koliba u kojima se može prenoćiti. Tu na proplancima Radovan Bjeletić čuva stado krava. Jedan je od rijetkih koji i danas proizvode sir iz mijeha.
“E to je mlijeko. Krave se muzu ujutro i naveče. Kajmak se slijeva u kacu. I to može da stoji u drvetu koliko hoćeš. I onda se meće u mješine, tradicionalno, u kožu od ovce koja je prethodno pripremljena. Tu može da stoji 5-6 mjeseci”, priča Bjeletić.
I katuni prate moderne tokove. Na krovove su postavljeni solarni paneli, pa svjetla ima. Bjeletić je pronašao rješenje i za toplu vodu u vanjskom kupatilu. Pa oni koji posjete Prijevor mogu i kod njega da prespavaju.
Najbliži Radovanovom je katun na Tranovačkom jezeru u Crnoj Gori, tamo ljeto provodi Dragoslav Komlenić sa porodicom. Do Trnovačkog jezera ide se konjima, pa Dragoslav kod Radovana dočeka turiste.
“Prtljam turiste, to mi je tradicija ostala od oca, i onda mi je brat isto prtlj'o”, priča Dragoslav Komlenić.
Nema uvijek mreže, pa Dragoslav i Radovan prekograničnu vezu Bosna i Hercegovina-Crna Gora uspostavljaju motorolom. U ovom kraju osim njih, motorolu ima i čuvar na Trnovačkom jezeru.
Pored njihovih katuna koji su još uvijek živi, tu su i tri kolibe, izgradio ih je NP kako bi turistima, tokom ljeta, ponudio ugođaj života u planinskoj kolibi.
“Taj ugođaj da spavate pod vedrim nebom, uz vatru, muziku gitaru. Ljudi se sve više vraćaju prirodi, gdje je potpuni digitalni detoks, gdje nemate kako treba signala. Potpuno ste izolovani”, kaže Nevena Novović iz NP Sutjeska.
To svakako ne znači i usamljeni, uvjerili smo se, veliki je broj onih koji svakodnevno, u toku sezone, obilaze vrhove Zelengore, Maglića, Volujaka, Vučeva i drugih planina u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, ali i Crne Gore.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!