Kako (pre)žive studenti u Bosni i Hercegovini?

N1 BiH

Za dva mjeseca počinje sasvim neki novi život za veliki broj mladih u Bosni i Hercegovini. Brucoše će u novoj fazi života sačekati cijeli niz izazova. Koliko država i društvo olakšavaju život studentima kada cijene svega vrtoglavu rastu?

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine broj upisanih studenata rapidno opada. Prije četiri godine broj upisanih studenata na sve godine iznosio je nešto više od 78.000. U akademskoj godini 2023./24. upisano je 7.000 manje. Ako ste na budžetu za godinu fakultetskog obrazovanja izdvojit ćete 152 KM, dok cijena na privatnim fakultetima ide i do 14.000 KM.

Obrazovanje dostupno svima

Profesor Amir Duranović, šef Odsjeka za historiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u razgovoru za N1 je govorio o besplatnom visokom obrazovanju u našoj zemlji.

“Uvijek se u ovakvim prilikama otvori pitanje do koje mjere je moguće reducirati cijene obrazovanja, odnosno da li je moguće napraviti besplatno obrazovanje. Besplatnog obrazovanja gotovo da nemate nigdje. Samo je pitanje kako i na koji način, odnosno ko finansira obrazovanje. Da li će to uvijek ići na teret studenata, odnosno njihovih roditelja, ili će ići na teret društva kao cjeline. Na javnim univerzitetima u BiH, uključujući i Univerzitet u Sarajevu većina tih troškova zapravo ide na teret društva“, kazao je Duranović.

Da li studenti žive ili preživljavaju?

Dodatni problem sa kojima se studenti susreću je stambeno pitanje. Na mjesečnom nivou za stan je potrebno izdvojiti okvirno 500 KM. Mnogi studenti nisu u stanju priuštiti stanove, te se odlučuju na boravak u domovima tokom obrazovanja. Jedan od njih je i Vedad, student druge godine Poljoprivredno-prehramabenog fakulteta, smjer Nutricionizam. Istaknuo je da je prethodne dvije godine proveo u studentskom domu Nedžarići. No, budžet namijenjen studentskom domu znatno smanjen, te da su se time uslovi za život pogoršani. Kao najveću manu ističe neraznovrsnost hrane.

“Plaćam dom mjesečno 260 KM. Uzimajući u obzir da sam samofinansirajući student morao sam da se zaposlim, kako bi se lakše finansirao. Ne želim da se oslanjam na roditelje. Da li sam zadovoljan? Ne mogu reći da sam prezadovoljan, ali nisam ni nezadovoljan. Meni je bitno da imam krov nad glavom i da imam gdje spavati. Ima uvijek i loših i dobrih strana, u zadnje vrijeme malo više loših, ali preživljavamo“, istakao je Kerić.

Situacija nije bolja ni u Studentskom domu Bjelave. Studenti nisu željeli da stanu pred naše kamere, međutim u neformalnom razgovoru saznali smo da na osnovne životne potrebe na mjesečnom nivou minimalno izdvoje 700 KM. Kao i u Nedžarićima najveći problem je hrana.

Faris Šačić student je četvrte godine na Filozofskom fakultetu, Odsjek za historiju. Zanimljivo je da je Faris Šačić napisao svoje tri autorske knjige. Član je Udruženja bosanskih umjetnika od 2015.godine. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja.

“Dakle, mi često zaboravljamo da život studenata nije samo školarina, knjige, stanarina, nego u suštini jedan cjelokupan lifestyle. U kojem su kulturne ustanove i kulturni događaji vrlo važni. Mi u periodu inflacije nismo govorili o tome i važnosti posjete kulturnih događaja i manifestacija. Imam osjećaj da se zbog manjka novca on upućivao na neophodne stvari, a da je taj segment potpuno zapostavljen“, rekao je Šačić.

Šačić obnaša dužnost predsjednika udruženja “Kritika”. Udruženje fokus stavlja na naučno-umjetičko stavaralštvo mladih.

“U Udruženju smo primijetili da manji broj studenata posjećuje kulturne događaje. Zanimljivo je da se nedostatak novca navodi kao razlog za neizdavanje knjiga, koje su već spremne te one čekaju bolje dane”, dodao je Šačić.

Ministarstvo neumorno radi na poboljšanju studentskog standarda

Upit smo poslali i Ministarstvu visokog obrazovanja Kantona Sarajevo.

“Vodeći se politikama Pokreta za nove generacije, koje su uvijek stavljale visoko obrazovanje, nauku i mlade u prvi plan, zajedno s uposlenicima Ministarstva, pokrenula sam ili realizirala niz aktivnosti poput projekta Studentskih kartica, ulaganja u projekte za mlade (njih ukupno osam), ulaganja u projekte nauke u rekordnom iznosu od 4.300.000 KM, ulaganja u projekte SPUS-a i projekte Studentskog centra u Sarajevu“, kazala je Adna Mesihović, ministrica visokog obrazovanja u KS.

Ministrica Mesihović navodi da će studenti pored niza određenih pogodnosti na karticama imati i određenu novčanu svotu, odnosno džeparac. Pored toga je istaknula da su trenutno otvorene javne konsultacije za Prednacrt Startegije za razvoj nauke Kantona Sarajevo 2025-2028.godine.