Mladi i (ne)izlaznost na izbore: Ova djevojka iz dijaspore ipak ruši sve predrasude

Obrazovanje 29. aug 202416:51 1 komentar
N1/Neira Šabanović

Prema podacima sa CIK-a, samo oko 16% mladih osoba u BiH je izašlo na opće izbore 2022. godine, a taj postotak svake izborne godine značajno opada. Razvio se strog stereotip mladih osoba kao onih nezainteresovanih za politiku. Ova djevojka iz dijaspore ruši takve predrasude. Neira Šabanović, koja živi u Belgiji, koristi svoje pravo glasa svake izborne godine. Iako je tamo rođena i odrasla, kaže da osjeća građansku dužnost da izlazi i na bosanskohercegovačke izbore.

Neira služi kao pozitivan primjer mlade građanke koja izvršava svoje dužnosti i koristi svoja prava. Trenutno je na doktoratu političkih nauka u Briselu, te je za N1 pričala o slaboj izlaznosti mladih osoba na izbore i političkoj pismenosti.

Kaže kako misli da politička nepismenost nije problem samo u našoj regiji, te da se nepismenost mladih može primjetiti i u drugim državama Evrope.

Mislim da to nije sad to zato što nije to što oni “žele” biti nepismeni, već mislim da je to samo to što nemaju više nikakvo povjerenje u političkoj eliti, u akterima trenutnim, to se već primjeti kod odraslih, a kamoli kod mladih“, ističe Neira.

Dodala je da je prvenstveno krucijalno razumjeti ustavnu strukturu države: “Mislim ono, prvo se mora shvatiti kako ta naša zemlja funkcioniše, taj institucionalni sistem, za koga se glasa, za koga se ne glasa, na kojem nivou, šta to predstavlja za nas na kantonalnom, federalnom, državnom nivou, sva ta struktura Bosne i Hercegovine je jako teška da se razumije za standardnog građana.

Poređenje Belgije sa BiH

Informisala nas je i o obaveznom zakonskom izlasku na izbore u Belgiji, te kako bi to moglo usporediti sa situacijom u Bosni i Hercegovini:
U Belgiji većina mladih izlazi na izbore zato što je obavezno izaći na izbore u Belgiji. Možda bi to moglo pomoći u državama koje nemaju tu demokratsku kulturu koja možda traje godinama, decenijama unazad. Trenutno osobe koje glasaju su starije osobe – koje nisu budućnost države i veliki je problem što omladina više ne glasa i ne interesuje se nikako za budućnost države. Što se tiče Belgije, ovdje je jako komplikovano skontati ko za koga glasa i mislim da mladi ne razumiju za koga i za šta glasaju. O tome se ništa ne uči u školama, ne predaje se o politici, što je isto problem jer sam barem jednom čula da se mladi zanimaju da saznaju kako da glasaju, i za koga da glasaju. Može se uporediti dosta sa Bosnom i Hercegovinom.

U razgovoru sa mladim osobama iz BiH, Neira im postavlja pitanje: “Zašto ne izlazite na izbore?“, na šta dobija odgovor: “Pa zašto bih? Zbog čega bih izašao na izbore, uvijek je isto, svakako se ništa ne mijenja.

Nepovjerenje u vlast i političke aktere je očigledan problem u razgovoru s ostalom omladinom iz Bosne, ističe Neira.

“Inače građani Bosne i Hercegovine moraju shvatiti da je ta politička scena njihova i ako žele nešto, oni mogu to postići, mora se. Neće se ništa promijeniti samo od sebe ako se čeka i ne gura neka promjena“, savjetuje ona.

Političko opismenjavanje treba početi u školskim klupama

Na pitanje da li smatra da njen redovit izlazak na izbore donosi promjenu, odgovorila je: “Ne znam da li moj izlazak na izbore donosi ikakvu promjenu, ali smatram da je to moja dužnost kao građanka Bosne i Hercegovine, pošto vjerujem u taj proces, vjerujem, da može donijeti u budućnosti neku promjenu. Isto tako je važno je da mi imamo pravo na taj glas i jako je važno da se koristiti. Ako ne izađeš na izbore to znači da glasaš za glavnu stranku koja je pobijedila na izborima. Pa dolazi i do problema krađe glasova. Ne želim da iko koristi moje ime da glasa za neku stranku koju ja ne podržavam lično.

Problem pismenosti uopćeno, pa onda i političke pismenosti, treba se rješavati još u školskim klupama.

Što se tiče škole mislim da je jako važno da se objasni djeci i mladima šta znači njihov glas i šta znači izaći na izbore. Treba se već u srednjoj školi, obzirom da ne idemo svi na fakultet, objasniti kako funkcioniše država i kako se može promijeniti. Omladina se treba gurati ka aktivizmu, kako bi došlo do demokratizacije omladine jer se vidi razlika među omladinom koja nisu aktivisti i omladine koja jesu“, zaključila je ona.

Piše: Emina Buljubašić

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare