U petak je u Muzeju Istorije Jugoslavije otvorena izložba "Putevima revolucije - Memorijalni turizam u Jugoslaviji", koja je nastala u okviru međunarodne platforme Neprimjereni spomenici.

Zbog čega su zaboravljeni, kako mogu da doprinesu turizmu na ovim prostorima, ali i zbog čega niko ne želi da preuzme odgovornost za njihovo održavanje, neka su od pitanja koja su autori postavili.

Sutjeska, Tjentište, Neretva, Park revolucije u Prilepu. Decenijama građeni, bili sastavni dio ekskurzija do sredine sedamdesetih, a sada, zaboravljeni.

Reklo bi se da trenutno ni na jedan ideološki način ne odgovaraju vladajućim strukturama. Ni u Srbiji ni u Hrvatskoj, a vjerovatno ni u većini drugih republika. Svaka republika ima svoje probleme kada je u pitanju jugoslovensko naslijeđe, a samim tim i spomenici koji svjedoče tom vremenu.

Umjetnici koji su se pridružili trenutnoj postavci izložbe u Ljubljani i Beogradu, prikazuju uži i širi spektar pitanja u suočavanju sa zajedničkom prošlošću i naslijeđem zemalja nekadašnje Jugoslavije. Estetika spomenika, kažu, je i njihova prednost.

“Čini mi se da oni doživljavaju ‘revivall’. Ja kao arhitekta mogu da kažem da možda se današnja estetika ne uklapa u njih. Ta njihova možda rogobatna estetika, ili brutalistička, ili kako se sve to pojavljuje kroz sve te nekakve hajpove na internetu, zapravo to sve jeste trag tog vremena i veliki rad i veliko ulaganje“, kaže Jelena Grbić, arhitekta.

Sem fotografija, na izložbi su prikazane i video instalacije, ali i biste nekih spomenika koji to nikad na žalost nisu postali. Nakon Beograda, izložba se seli u Pulu, Split, Karlovac i Skoplje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook.