Verbalni rat Srbije i Hrvatske na UN-ovoj raspravi o Šešelju

[caption id="attachment_23997" align="alignnone" width="750"]

"Brojni su problemi postojali i dok se Hrvatska približavala Evropskoj uniji, a postoje i danas", rekao je navodeći problem povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku i vraćanja njihove imovine.

Vijeće sigurnosti nije mjesto za raspravu o položaju srpske manjine u Hrvatskoj, smatra Drobnjak.

"Šešelj, naprotiv, jest pitanje o kojem treba raspravljati, a povezivati izostanak srbijanske reakcije na Šešelja s pitanjem manjina nije samo strašno neprimjereno nego i pokazuje srbijansko nerazumijevanje toga problema", rekao je Drobnjak.

"Srbija nije naučila neke lekcije iz prošlosti".

Milanović je rekao da Srbija ne podupire huškačke izjave, ali ne pristaje ni na kolektivnu krivnju i odgovornost.

"Današnje Šešeljeve izjave ne razlikuju se od onih koje su se svakodnevno čule u Den Haagu, i ne treba ih pripisivati Srbiji", rekao je.

Odgovornim za Šešeljeve ispade Milanović smatra Haški sud koji ga je pustio "iako je znao što će govoriti". Govora mržnje nema samo u Srbiji, nego u cijeloj regiji, rekao je Milanović i istaknuo da o
Šešeljevoj važnosti u Srbiji govore rezultati izbora "na kojima je marginaliziran".

Drobnjak je ocijenio da je Šešeljev izlazak iz zatvora štetan za mir i stabilnost jugoistočne Europe, uvreda za žrtve i kompromitacija temeljnih ciljeva ICTY-ja.

"Čekati jedanaest godina pravdu dovoljno je teško, a vidjeti da je pušten i nastavlja skandalozne provokacije za koje mu se sudi, to je sasvim neprihvatljivo i uvredljivo. To nije samo ignoriranje nego i kompromitiranje temeljnih ciljeva suda".

I hrvatski je predstavnik kritizirao odluku o puštanju Šešelja"iz humanitarnih razloga" koja je izazvala "nimalo humanitarne posljedice".

"Neshvatljivo je što je Šešelj pušten bez jasnih uvjeta. Ko god zna za što je on optužen i kako se na suđenju ponašao, ne može biti iznenađen činjenicom da maksimalno zlorabi privremenu slobodu", rekao je Drobnjak.

Šešelj, optužen za ratne zločine protiv nesrba devedesetih godina 20. stoljeća, pušten je početkom novembra iz ICTY-jeva pritvora zbog zdravstvenih razloga, nakon jedanaestgodišnjeg suđenja koje nije završilo presudom.

Po dolasku u Beograd nastavio je s ratnohuškačkom retorikom pa je službeni Zagreb od srbijanske vlade zatražio da se ogradi od njegovih izjava, a od ICTY-ja da preispita odluku o puštanju.