Slučaj 400.000 ličnih podataka koji su se našli na javnom serveru još nije privukao pažnju tužilaštva i policije. Ekipa N1 razgovarala je i sa jednim od građana čiji su podaci objavljeni na internetu.
Ko će za koga glasati, kome će žena izvjesnog Ramiza dati glas za malo ulja i šećera, kome treba prevoz do biračkog mjesta, ko ima zaposlenu, a ko nezaposlenu djecu – takvi podaci – pored imena, prezimena, tačne adresa, broja lične karte, mobilnog, fiksnog telefona i matičnog broja dostupni su o više od 400 hiljada građana.
Među njima je i “veliki protivnik trenutne vlasti”, koga ne bi trebalo kontaktirati, kako piše u elektronskoj tabeli.
“Ne nalazi se tamo moja adresa, nego se nalazi adresa za koju znam da je registrovana tamo čime se bavim, inače, adresa za koju znam da je prijavljena tek prije dva mjeseca. U maloj sredini gdje mali broj ljudi kontroliše situaciju, takvi spiskovi mogu biti definitivno veliki problem”, priča Marko Trifković za N1.
Zašto stranka na vlasti lične podatke građana drži na jednom javnom serveru, pitali smo funkcionerku SNS-a i predsjednicu Skupštine.
“Onda ćete sačekati da pogledamo. Budite tu”, rekla je Maja Gojković. I bili smo tu gotovo sat i po čekajući na odgovor.
Iako je predsjednica Narodne skupštine Maja Gojković obećala da će dati izjavu za N1 povodom zloupotrebe ličnih podataka, pošto pogleda izložbu, obećanje nije održala. Tu gde su je novinari čekali, ona se nije pojavila, a zaposleni u muzeju rekli su nam da je izložbu napustila kroz službeni izlaz.
U velikom broju napomena pominje se i Demokratska stranka. Međutim, u toj stranci kažu da takvu bazu podataka nikada nisu vidjeli.
“Imamo samo bazu članova, simpatizera, ljudi koji su u dužem vremenskom periodu podržali stranku svojim potpisima za kandidaturu ili na štandovima. Dakle, ne radi se o podacima do kojih smo došli putem zloupotrebe bilo kog državnog organa već o građanima koji su svojevoljno ostavili svoje kontakt podatke, kako bismo mogli da održavamo komunikaciju sa njima.Te baze su interne i nikada se nisu pojavile u javnosti”, navode iz DS.
A kako su se ove baze pojavile u javnosti i ko će odgovarati ako neko dodatno zloupotrebi lične podatke građana?
Na to bi trebalo da odgovore policija i tužilaštvo. Hoće li pokrenuti istragu o ovom slučaju, kako bi zaštitili privatnost građana? Na ta pitanja ne odgovaraju ni iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ni iz Republičkog javnog tužilaštva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku
