Pred nama je još jedna tropska sedmica. Ali se, kada je ulazak u državne institucije u pitanju, zbog toga neće ništa promijeniti. Da li bi trebalo, bar u vrelim danima, dozvoliti malo komotnije odijevanje onima koji moraju da završe neki posao u tim institucijama...

… ili drugo pitanje koje se čuje u javnosti je da li su pravila oblačenja stroža za muškarce.

Vrata Skupštine Srbije 2006. godine za nekadašnjeg novinara Ivana Radaka ostala su zatvorena. Dolaskom u patikama prekršio je kodeks oblačenja. Zbog toga je komotniju garderobu sutradan zamijenio onim što pravilnikom o oblačenju nije obuhvaćeno.

“I onda sam se ja obukao u narodnu nošnju i ušao u Skupštinu. Na ulazu, kad sam ulazio, pripadnik obezbjeđenja je rekao ‘Kuda vi idete?’. Ja sam se predstavio naravno kao novinar. Izvadio sam svoju skupštinsku, ovaj svoju novinarsku legitimaciju. Pustili su me, jedino su me upozorili da skinem šajkaču jer je to običaj kad se uđe u tuđu kuću, da se skine šajkača”, objašnjava Radak koji je nekadašnji novinar Danasa.

Pravilnikom je zabranjeno da se u javnim institucijama nose kratke suknje, bretele, bermude, papuče i dekoltei. Međutim, muškarci misle da je ženama dozvoljeno da se oblače slobodnije.

Građani također smatraju da muškarci nemaju ravnopravan tretman kad je u pitanju kodeks oblačenja.

“Mislim da nije ravnopravno pogotovu kada su ove vrućine, jer muškarac mora da bude u farmerkama”;

“Haljina leži ženi, muškarcu bermude za takvu instituciju su nepristojne”;

“Nije u redu, ako mogu i jedni mogu i drugi, ja sam za to da svi budemo ravnopravni”;

“Pošto su ovako ljetnji uslovi, trebaju naravno da hodaju u bermudama”;

“Mislim da bi muškarcima trebalo da se dozvoli da idu u bermudama u institucije u kojima žene mogu u suknjama i haljinama kraćim”.

Iz kabineta povjerenice za zaštitu ravnopravnosti stiže poruka da kodeks oblačenja za oba pola treba da bude isti.

“Nije bitno da li bermude nose muškarac ili žena, zabranjeno je. Dakle, nije bitno koji god odjevni predmet da nosite ako on nije u skladu sa kodeksom oblačenja. A ja također, moje lično mišljenje je da mora postojati određeni kodeks ponašanja i oblačenja u svakoj javnoj instituciji”, kaže povjerenica Brankica Janković.

U redu je da postoji kodeks oblačenja, ali bi i Institucije trebalo da budu dosljedne u primjeni tih pravila, smatra sociolog Dalibor Petrović.

“Žene na neki način su u poziciji da češće i lakše izvrdaju tim pravilima pa da se dužina te suknje skrati na neprimjereno kratko ili da negdje gore nose, da kažemo, majicu na bretele. Strogo gledano, mi možemo da kažemo da je to diskriminacija koja ne dozvoljava muškarcu da ide otkrivenih koljena, dozvoljava ženi da ide otkrivenih koljena. Ali, historijski gledano i društveno gledano, kratke pantalone kod muškarca predstavljaju jednu vrstu negiranja institucije”, smatra Petrović.

Nošenje bermuda na poslu i u javnim institucijama problem je i za muškarce u svijetu. Zbog njih je jedan 20-godišnjak, zaposlenik call centra u Britaniji, bio vraćen kući. Sljedećeg dana obukao je ružičasto-crnu haljinu iste dužine, kako bi pokazao nadređenima da su njegove koleginice privilegovane.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.