Na tender za izgradnju Pelješkog mosta javile se tri firme

Pristigle su ukupno tri ponude: zajednica ponuditelja iz Italije i Turske čija je vrijednost ponude 2.551.512,924 kune bez PDV-a. Druga ponuda pristigla je iz Austrije i vrijedna je 2.622.856,184 kune bez PDV-a. Treća ponuda stigla je od zajednice ponuditelja iz Kine i vrijedna je 2.081.611,954 kune bez PDV-a. Sve cijene sa PDV-om uvećane su za 25 posto.

Procijenjena vrijednost prve faze izgradnje za HC iznosi 1,8 milijardi kuna bez PDV-a, tako da su svi ponuđači premašili očekivani iznos troškova.

Nakon što su ponude otvorene, kreće proces njihove evaluacije koji se zakonski mora obaviti unutar 120 dana, no Hrvatske ceste su najavile kako će taj period maksimalno skratiti i što prije donijeti odluku o odabiru konačnog izvođača radova.

Na odluku se sudionici natječaja mogu žaliti, što rok početka izgradnje Pelješkog mosta, odnosno sam početak radova na gradilištu, može produljiti.

Projekt je podijeljen na četiri faze, s tim da je izgradnja Pelješkog mosta sa kratkim pristupnim cestama prva faza. Druga faza obuhvatit će izgradnju pristupne ceste, treća uključuje izgradnju ceste od čvora Šparagovići do čvora Prapratno, a posljednja, četvrta faza, podrazumijeva izgradnju obilaznice oko Stona.

Krajnji rok za završetak izgradnje svih faza je 2022. godina. Projekt će se sa 15 posto udjela financirati nacionalnim sredstvima, a 85 posto prihvatljivih troškova, 420,3 milijuna eura, financirat će se iz EU fondova.

Most će po projektu imati šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, a most će imati dvije trake plus zaustavna traka za održavanje mosta.

Ukupna duljina mosta iznosit će 2.440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta, koji je usuglašen sa ekspertnom skupinom iz BiH, iznosit će 22 puta 55 metara, naveli su iz Hrvatskih cesta.

Međutim, akutaliziranje pitanja izgradnje Pelješkog mosta izazvalo je određenu zategnutost u odnosima između zvaničnog Zagreba i Sarajeva, ali i polemike među političkim predstavnicima u Bosni i Hercegovini.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić istakao je da se razgovor s Republikom Hrvatskom o ovom pitanju nastavlja i bit će neophodno da se, osim pitanja Pelješkog mosta, bez bilo kakvog daljnjeg odlaganja finalizira proces razgraničenja između BiH i Hrvatske, posebno po pitanju razgraničenja na moru. Prema njegovim riječima, to podrazumijeva utvrđivanja međunarodnog plovnog puta i izlaza BiH na otvoreno more na kojem će se primjenjivati režim slobodne plovidbe i komunikacije.

"Rješavanjem ovih pitanja putem odgovarajućih međunarodnih ugovora bila bi potvrđena obostrana namjera jačanja dobrosusjednih odnosa, ali i potpune spremnosti na međusobno poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, konkretnu realizaciju odredbi Konvencije UN o pravu mora, kao i drugih normi relevantnih međunarodnih akata", naveo je Zvizdić

Također, zamjenici predsjedavajućeg Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Safet Softić uputili su pismo predsjedniku Evropskog parlamenta Antoniu Tajaniju, povodom spora sa Hrvatskom u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta, u kojem ga upozoravaju na moguće, veome štetne posljedice odluke Evropske komisije da odobri finansijska sredstva Hrvatskoj u iznosu od 357 miliona eura za izgradnju pomenutog mosta.

"Ta odluka posredno zadire u pitanja suvereniteta Bosne i Hercegovine i prejudicira rješavanje izrazito važnog i još uvijek neriješenog pitanja razgraničenja teritorijalnih mora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske", navodi se u pismu Džaferovića i Softića.

"Moramo demantovati jednostrane i neosnovane tvrdnje Republike Hrvatske da ima saglasnost Bosne i Hercegovine: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - tijelo koje po Ustavu Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost za vođenje spoljne politike - nikada nije dalo saglasnost za gradnju Pelješkog mosta", navodi se u pismu.

Podsjetili su da je zvaničan stav Predsjedništva BiH, prema Zaključku usvojenom na 25. sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 17. oktobra 2007, da je "Bosna i Hercegovina protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države".

Istakli su da predstavnici ministarstava kao ni predstavnici bilo kojih ekspertnih tijela na međudržavnom nivou nisu mogli niti mogu u ime BiH potpisati bilo kakav validan sporazum bez saglasnosti Predsjedništva BiH. Upozorili su da je sasvim izvjesno da bi, u navedenim okolnostima, izgradnja Pelješkog mosta proizvela međunarodni pravni spor.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović također je podsjetio na službeni stav Predsjedništva BiH iz 2007. godine koji je jednoglasno usvojen i glasi: "Bosna i Hercegovina je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države." Posjetio je kako su o ovom stavu obaviješteni najviši dužnosnici Hrvatske.

Izetbegović je reagovao i na nedavnu izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Dragana Čovića koju je dao tokom sastanka sa hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Naime, Čović je na sastanku sa hrvatskom predsjednicom rekao kako "što se tiče institucija BiH, nema nikavih formalno-pravnih smetnji za izgradnju Pelješkog mosta". Izetbegović je potom upozorio kako je Čović na tom sastanku "iznio stavove koji su suprotni službenim stavovima Predsjedništva BiH".

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.