Šta se nalazilo na vrhu Sahat kule, prije nego što je počela rekonstrukcija tog spomenika islamske kulture iz 17. vijeka? Je li krst ili pokazivač strana svijeta ili nešto treće? Pitanje je takođe zašto u tom "metalnom elementu", kako ga nazivaju predstavnici državnih institucija kulture, predstavnici SPS-a i IZ-a vide samo krst.

“Metalni elemenat koji nalikuje krstu privremeno je uklonjen sa krova Sahat kule zbog konzervatorskog tretmana”, saopšteno je iz Direktorata za kulturnu baštinu Crne Gore, iz kojeg su najavili da će biti vraćen na isto mjesto nakon završetka rekonstrukcije.

Upravo je njegovo uklanjanje naišlo na žestoku osudu predstavnika Srpske pravoslavne crkve koji tvrde da je u pitanju krst koji je na vrh podgoričke Sahat kule postavljen prije jednog vijeka. Najava državnih organa da će “metalni elemenat koji nalikuje krstu” biti vraćen na vrh Sahat kule je potom izazvala oštru rekaciju Islamske zajednice koja se tome protivi.

Da li je “metalni elemenat” vjersko obilježje ili pokazivač strana svijeta, kako su saopštili iz Glavnog grada? Odgovor na to pitanje u crnogorskim institucijama nisu spremni da daju, iako ga imaju, kaže za RSE direktorka Uprave za zaštitu kulturne baštine Anastazija Miranović.

„On je trenutno na konzervatorskom tretmanu u Javnoj ustanovi galerije i muzeji Podgorice i nakon završetka istog biće vraćen na mjesto sa kojega je uklonjen. Ova tema je kako vidimo isuviše uzela prostora u javnosti, kako u vezi nekih vjerskih razmirica, takođe i u vezi sa nekim političkim temama. Uprava svakako ima svoje stručno mišljenje na ovu temu ali u ovom momentu ne želimo da se izjašnjavamo šta simbolizuje taj metalni elemenat na vrhu Sahat kule. Nama je kao državnom organu bitno da je to sastavni dio kulturnog dobra “, prokomentarisala je Miranović.

Prema historijskim podacima, Hadži Mehmet-paša Osmanagić oformio je vakuf ili zadužbinu 1667. godine, u kojoj su bile Sahat kula i jedna džamija. Po predanju, nakon oslobođenja Podgorice od Turaka, oko 1890. godine, na vrh ove građevine visoke 16 metara postavljen je veliki metalni krst, što u izjavi za RSE navodi i historičar Miloš Vukanović, koji je i kustos Istorijskog muzeja na Cetinju.

“Na samom vrhu Sahat kule postavljen je metalni objekat koji zapravo predstavlja hrišćanski simbol – krst u jednoj varijaciji, ali da sada ne ulazimo u tu priču. Znači, taj predmet koji je postavljen na Sahat kuli krajem 19. vijeka jeste krst”, tvrdi Vukanović.

Historičar Vukanović ističe da svi elementi Sahat kule koji su postojali prije restauracije moraju biti vraćeni na svoje mjesto jer tako propisuju i struka i zakon.

“Radi se o tome da je pedesetih godina 20. vijeka Sahat kula uvedena u listu kulturnih dobara. Bilo kakva restauracija ili renoviranje tog bjekta mora da zadrži sve elemente koji su pedesetih godina zapisani. Dakle, ne smije doći do bilo kakve promjene stanja. Imali smo sličan primjer prije par godina i sa spomenikom Božidara Vukovića Podgoričanina na čijem postolju piše ‘prvi srpski štampač’, gdje je takođe došlo do inicijative da se to promijeni. Međutim, to se nije dogodilo upravo zbog pozivanja na taj zakon, koji se opet poziva na spisak kulturnih dobara da ništa ne smije biti promijenjeno u odnosu na ono kako je neki spomenik ušao na listu zaštićenih kulturnih dobara”, napominje Vukanović.

Teoretičarka umjetnosti i medija Isidora Damjanović za RSE kaže da je Sahat kula postala tema kojom treba potisnuti mnogo važnije, goruće teme crnogorskog društva i da joj je to trenutno jedina svrha.

“U Crnoj Gori danas nije bitno to što svaki deseti građanin Crne Gore može da kupi stvari iz potrošačke korpe, što svako ko ima dvoje ili troje djece razmišlja kojem djetetu će prvo da kupi cipele, nego je bitan taj krst, eto da se malo odmjere snage unutar političkih struktura. Ja inače mislim da većina građana Podgorice nije ni znala za taj krst niti je obraćala pažnju, niti je ikom to bitno. Koga uopšte to interesuje? Pa evo sada neka stave krst, mjesec sa zvijezdom hoćemo li mi da budemo bogatiji ljudi, hoćemo li mi da budemo srećniji ljudi”, komentariše Isidora Damjanović.

Restauracija podgoričke Sahat kule, kao i rekonstrukcija Trga Bećirbega Osmanagića, počela je u aprilu ove godine, a projekat vrijedan oko pola miliona eura finansira Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA). Prema planu, radovi će biti završeni do 1. oktobra ove godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.