Je li hrvatska diplomatija kao i koncept vanjske politike u rasulu? Predsjednica i premijer ne mogu se složiti oko nekih važnih strateških i taktičkih poteza, odnosi s gotovo sve do jednom susjednom zemljom su u pogoršanju.

U Točki na tjedan su o tome govorili bivši ministri vanjskih poslova – Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova u Vladi Zorana Milanovića i njezin nasljednik – Miro Kovač, ministar vansjkih poslova u Vladi Tihomira Oreškovića. Potkraj rujna trebali bi se u Zagrebu sastati Andrej Plenković i Miro Cerar. Može li najavljeni susret donijeti pomake u odnosima Hrvatske i Slovenije?

Provedba arbitražne odluke ili bilateralni dogovor oko granice. Hrvatska i Slovenija nimalo nisu približile stavove.

“Nerješavanje i odugovlačenje je prostor za usijane glave koje nemaju nikakve odgovornosti ni prema svojoj zemlji ni prema realnosti i pokušavaju sugerirati sada bi moglo doći do sukoba, što je ne bezumno nego suludo. Tu temu treba zatvoriti”, kaže Pusić.

No pitanje je kada budući da Slovenija ne želi razgovor. Premijer Miro Cerar prvi je put Hravtskoj dao i konkretan rok – s primjenom odlike kreće 29. prosinca i tvrdi da neće popustiti.

“Postoji određena napetost između hrvatskih i slovenskih ribara, međutim, mislim da imamo puno više dodirnih točaka. Hrvatska i Slovenija su prijateljske zemlje, a naš narod nikada previše nije volio granice. Bili smo toliko sretni ulaskom u Europsku uniju da je konačno Istra s mekim granicama, da ćemo to malo ublažiti”, kaže Boris Miletić, gradonačelnik Pule.

Posljednje napetosti među zemljama nakon arbitražne odluke koju Hrvatska ne želi priznati događaju se u svjetlu predizborne kampanje u Sloveniji za skore predsjedničke i parlamentarne izbore.

Još uvijek nema datuma uzvratnog susreta premijera, no i kada bi se i postigao neki dogovor – trebali bi ga potvrditi parlamenti.

Kovač smatra da su situaciju sa Slovenijom za pritiske u svoju korist iskoristili i drugi susjedi.

Dio političkih stranaka u BiH pak se buni zbog gradnje Pelješkog mosta. Mađatrska se poput Slovenije odlučila na blokadu hrvatskog ulaska u OECD zbog slučaja INA MOL.

Neusklađenost dodatno odmaže. A čudi i činjenica da su najvažnije osobe državnog vrha karijere započeli u diplomaciji. Bez obzira, s, u velikoj mjeri neopravdanim pritiscima koji dolaze sa sve više strana, Hrvatska se jednostavno ne snalazi.

Više pogledajte u prilogu Ane Mlinarić.