Brisel pojačava pritisak pred posjetu Vladimira Putina Beogradu. Pripreme za vojnu paradu 16. oktobra uveliko teku.

Kremlj je juče potvrdio dolazak Vladimira Putina u Beograd 16. oktobra, dok su pripreme za vojnu paradu, zakazanu tim povodom uveliko u toku. Ruski predsjednik posljednji put je boravio u Srbiji kao premijer, 2011. godine, kada ga je dočekao tadašnji predsjednik Boris Tadić.

Osim ovacija na stadionu Crvene zvezde i posjete Hramu svetog Save, tu posjetu obilježili su razgovori o Južnom toku, ali i tema pozicije Srbije koja se deklarativno opredijelila za Europsku uniju. To pitanje, tri godine kasnije, dobija na važnosti i danas je u centru pažnje pred Putinovu posjetu.

U septembru je bila Parada ponosa, a oktobar će obilježiti Vojna parada, povodom 70. godišnjice oslobađanja Beograda u Drugom svjetskom ratu. Dok pripreme za doček Putina već uveliko traju, europski komesar za proširenje Johanes Han poručuje da se mora pažljivo razmotriti odluka Srbije da ne podrži sankcije Europske Unije protiv Rusije.

Posljednja vojna parada u Beogradu održana je povodom 40 godina SFRJ, kada je tadašnja JNA pred blokovski podijeljenim svijetom, pokazala svoje mišiće. I dvadeset i devet godina kasnije, Srbija je vojno neutralna, ali više ne spada u vojne sile. I zbog takve pozicije je pred sve većim pritiscima, ali premijer Aleksandar Vučić poručuje da promjene politike neće biti.

“Mi poštujemo sve odluke koje Europska unija donese. Ali i u EU oni imaju različito mišljenje o različitim temama. Pa tako pet zemalja Europske Unije nije priznalo nezavisnost Kosova i neće da prizna. Izvinite, mi nismo dio Europske unije, niko nas ništa nije pitao za sankcije Rusiji da bismo sad morali da se određujemo. Ovo je naša politika i ne mijenjamo je”, ističe Vučić.

Važan europski političar Elmar Brok, stavlja do znanja da u Europskoj uniji očekuju da Srbija, koja želi da postane članica tog kluba, prihvati elemente spoljne politike Brisela, i činjenicu da je aneksijom Krima prekršeno međunarodno pravo.

“Nadam se da će Srbija tu poziciju zauzeti kada Putin dođe u Beograd i da će naglasiti tu posebnu situaciju. Europa se mora držati međunarodnog prava i osnova za mir. Nadam se da će Srbija, kao tradicionalni prijatelj Rusije, uspjeti da prenese tu poruku”, naveo je Brok.

Poput Srbije, i Vladimir Baranovski sa moskovskog Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose, bi najradije izbegao dilemu ili-ili. Najbolje bi bilo i Rusija i Europska unija.

“Održavajte tradicionalne odnose sa Rusijom, ali idite putem za koji smatrate da je u nacionalnom interesu zemlje. Pitanje je šta je taj interes, ali i tu je neophodan balans u spoljnoj politici”, savjetuje Baranovski.

Premijer Srbije nije rekao ništa novo, smatra spoljno-politički komentator Boško Jakšić, ali jeste nova preciznost u izjavi komesara za proširenje Johanesa Hana.

“To što je sada sa tim stepenom preciznosti Han tražio od Beograda da se odredimo, mislim da ima veze sa posjetom predsjednika Vladimira Putina Srbiji. Brisel sada pojačava pritisak, očekujući da će i Putin i Rusija pojačati pritisak”, ocjenjuje Jakšić.

Vojne parade nije bilo gotovo trideset, a Putina više od tri godine – prošli put je boravio u Beogradu u jeku priče o Južnom toku, sada tokom ukrajinske krize i aktuelnih sankcija. Južnog toka i dalje nema, makar ne u Srbiji.