Uoči drugostepene presude hrvatskoj šestorici u Haagu u novembru, njihovi odvjetnici su blago optimistični. Svi u najmanju ruku očekuju smanjenje kazne, ako ne i oslobađajuću presudu, ali poručuju da uz pravne aspekte, ne treba zanemariti ni političku pozadinu.
Posebno teška mogla bi biti presuda za udruženi zločinački poduhvat koja bi u tom slučaju mogla imati i političke posljedice za Hrvatsku. Odkada su prvi puta kročili u hašku sudnicu prošlo je više od 13 godina. Optimistično, ali oprezno tzv. hrvatska šestorka i njihove odbrane sada očekuju pravomoćnu presudu.
“Ja svakako očekujem oslobađajuću presudu jer sam takvu i tražila. Umjereni sam optimist, sve su opcije otvorene, nemoguće je davati prognozu, ali ako bi se gledale samo činjenice, onda sam veliki optimist”, rekla je odvjetnica Nika Pinter.
“Ja osobno smatram da bi trebali biti oslobođeni na jedan dio onog što im se stavlja na teret i u tom smislu bi onda trebali očekivati smanjenje kazne. Ja bih bila s tim relativno zadovoljna”, rekla je odvjetnica Vesna Alaburić koja je dodala kako bi i njen klijent volio Božić i Novu godinu ove, ali i sve naredne godine, provesti sa svojom porodicom.
Više od 150 žalbenih argumenata, više od 12 hiljada stranica raznih podnesaka – što odbrane, što tužiteljstvo podnijeli su u žalbenom postupku na presudu koja je na 111 godina osudila šestorku za zločine od kraja 1991. do 1994. u osam općina i pet logora na teritoriju BiH. I to za udruženi zločinački poduhvat.
“U osmišljavanju i ostvarivanju zajedničkog zločinačkog cilja, jedna grupa hrvatskih javnih ličnosti, među kojima se ističu Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Janko Bobetko, Mate Boban, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, postigla je međusobni dogovor. Iz svih činjeničnih i pravnih zaključaka koje je Vijeće izvelo, proizlazi da su se organi, strukture i ljudstvo HVO-a koristili radi ostvarivanja različitih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja”, rekao je Jean-Claude Antonetti, predsjedavajući sudija raspravnog vijeća ICTY-a.
Potvrda takvog zaključka za službeni bi Zagreb imala posljedice. Prije svega političke. A kad su u pitanju pravne posljedice – ne slažu se svi. Neki smatraju da bi to moglo dovesti do raznih naknada šteta, ili pak tužbe protiv Hrvatske – drugi ne.
Više saznajte u prilogu Vanje Kranic.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
