Hrvatska: 'Rad u ljetnoj sezoni je čisto izrabljivanje'

Regija 03. dec 201718:03 > 22:17
N1

Poseban problem su sezonski radnici u turizmu. S jedne strane, riječ je o privremenom poslu, s druge - često su loši radni uvjeti i nepoštivanje ugovora.

Sezonci, barem ovi domaći, i nemaju tako dobra iskustva s radom na moru u Hrvatskoj. Mladi kuhar Ivan Radić svoje iskustvo rada u Makarskoj opisuje – čistim izrabljivanjem.

Općenito kuhinje, sezone su teške, jako teške. Cijeli dan radiš, cijeli dan si na nogama, radiš dvokratno i pauza je 2 sata, ne stigneš se ni naspavati. Radi se do 12 sati navečer, nažalost u mom slučaju nije bilo ni adekvatnog smještaja“, kaže Ivan.

Mladi u Hrvatskoj koji su završili strukovne škole ne vide perspektivu, a smatraju se kvalitetnim radnicima. Uvoz stranaca, smatra, neće dovesti do boljih radnih uvjeta.

Mi kao populacija možemo se potruditi, možemo dati sve od sebe, ali ja mislim da ipak zemlje koje su van RH, govorim o Balkanu, BiH, uvoz radnika u Hrvatsku, tamo su manje plaćeni, naravno tamo je standard drugačiji, u Hrvatskoj je to iskorištavanje“, kaže Ivan.

“Ne bih se složila da će stranac doći za manje novca raditi u Hrvatsku. I bazen radnika iz BiH je otišao u srednju Europu”, kaže Mirjana Čagalj iz Hrvatske gospodarske komore.

Ministar turizma pak smatra da su hrvatski radnici najbolji, no igra na sigurno.

“Hrvatska najbolju radnu snagu ima definitivno, i zbog poznavanja kulture, jezika, turisti nas zbog toga prepoznaju kao posebne, ali u svakom slučaju, ne smijemo dovesti turističku sezonu u bilo kakve probleme, što se toga tiče, pa stoga smo se i osigurali za svaki slučaj, ali dugoročno ćemo se osigurati kroz centre kompetencije, školovanje i sve ono što ide s time”, kaže ministar Gari Capelli.

Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske pokušavaju naći način kako zaštititi sezonce.

“Sve više hotela se žali da nema kvalitetne radnike, ali kako ćete ga imati kad radi samo 6 mjeseci. Mi smo predložili promjene kod Instituta stalnog sezonca”, kaže Ana Pezelj Miličević).

Kvote su povećane, no nitko nije siguran jesu li one dugoročno rješenje. Drugo je pitanje naših 188.000 nezaposlenih od čega je većina njih dugotrajno bez posla.