Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je u utorak u Parizu da je potrebno bolje komunicirati s građanima o tome što donosi Evropska unija i da je to jedan od načina za suprotstavljanje populizmu.
Plenković je održao predavanje u Institu političkih nauka Sciences Po u Parizu na temu “Perspektive i hrvatsko iskustvo, 4 godine nakon ulaska u EU”. Čuveni Sciences Po najprestižniji je institut političkih nauka u Francuskoj i 4. najbolje rangirani u svijetu.
Na vrlo posjećenom predavanju, na kojem su se studentima pariškog fakulteta pridružili i njihovi kolege iz Dijona, Plenković je govorio o hrvatskim iskustvima od osamostaljenja, odbrane zemlje do pristupnih pregovora i članstva u EU-u.
Hrvatska je imala puno teži put u odnosu na ostale zemlje koje su se u zadnje vrijeme pridružile EU-u, jer je paralelno s obnovom zemlje morala provoditi strukturne reforme i prilagodbe kako bi zadovoljila kriterije Evropske unije.
Plenković je istaknuo da njegova vlada provodi sveobuhvatne reforme i da su pred njom još brojne reforme poput javne uprave, pravosuđa, mirovinskog sistema. Iznio je podatke o ekonomskom rastu, inflaciji, padu nezaposlenosti, izlasku iz postupka prekomjernog deficita.
Kao glavne ciljeve na kojima će njegova vlada raditi naveo je ulazak u schengenski prostor, za koji će Hrvatska biti spremna 2019. te ulazak u eurozonu.
Plenković kaže da je potrebno puno bolje komunicirati s građanima o tome što donosi članstvo u EU.
Na upit kako se suprotstaviti desnom i lijevom populizmu u Hrvatskoj, Plenković je rekao da “nema univerzalnog recepta”. Rekao je da je on prvi hrvatski premijer koji redovito izvještava parlament o svim sastancima Evropskog vijeća, a da populisti zloupotrebljavaju raspravu u Hrvatskome saboru govoreći o svemu drugome samo ne o evropskim temama, a isključivo u dnevnopolitičke populističke svrhe.
Plenkoviću je postavljeno i pitanje o tome kakav je službeni stav Hrvatske o Haškom sudu i njegovoj presudi u slučaju šestorice hrvatskih čelnika iz BiH.
Plenković je ponovio svoje ranije izneseno stajalište da je Hrvatska jedna od zemalja koje su snažno podržale osnivanje Haškog suda i da poštuje njegove presude. Dodao je da je Hrvatska nezadovoljna činjenicom što se tri puta pokušala uključiti u proces bosanskohercegovačkoj šestorici kao prijatelj suda kako bi objasnila element koje je iznijelo tužiteljstvo o ulozi prvog hrvatskog predsjednika i njegovih saradnika, ali da je sva tri puta bila odbijena.
