Dan poslije podizanja krivičnih prijava protiv petorice srpskih i jednog hrvatskog državljanina zbog bombardovanja Banskih dvora u Zagrebu 1991. stižu prve reakcije iz Srbije. Jedan od okrivljenih, penzionisani general nekadašnje JNA Ljubomir Bajić za N1 kaže da je on taj koji je odlučio da se sjedište tadašnjeg državnog vrha Hrvatske bombarduje.

Dok se prema spekulacijama u Banskim dvorima oktobra 1991. završavao sastanak tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana sa predsjednikom savezne vlade Antom Markovićem i predsjednikom predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem, borbeni avioni raketirali su predsjedničku palatu.

General Ljubomir Bajić, koji je tada bio komadant Petog vazduhoplovnog korpusa, za N1 kaže da je taj napad on naredio iz svojih razloga.

“Ja sam se zakleo državi u kojoj sam živeo da ću je braniti i štititi njen teritorijalni integritet i ustavni poredak i onaj koji se drznuo da to naruši, ja sam lično smatrao da uradim pravo šta sam uradio”, rekao je Bajić.

N1: Bez naređenja državnog vrha?

Bajić: “Bez ičijeg naređenja, ja sam ostao sam tamo k'o siroče, niko nije smeo da dođe tamo”.

N1: Hoćete li se odazvati pravosudnim organima Hrvatske?

Bajić: “Mogu da se odazovem samo svojoj otadžbini i svom narodu”.

Pukovnik u penziji i u vrijeme raketiranja Banskih dvora načelnik protivvazdušne odbrane Slobodan Jeremić za N1 kaže da nije bio u sistemu komandovanja, a na pitanje da li se ipak osjeća odgovornim ovako odgovara:

“Kada budete pitali suprotnu stranu da li je neko odgovarao i ko je kriv za bombardovanje izbegličke kolone dok su im kuće gorele u Hrvatskoj, kad to budete pitali i to budemo razjasnili, onda me pozovite da odgovorim na ovo pitanje”.

Srpsko ministarstvo pravde još nije dobilo nikakav zahtjev od Hrvatske u vezi sa krivičnim prijavama protiv pet srpskih državljana zbog raketiranja Banskih dvora.

“Dok ne dobijemo konačan pismeni zahtev tek tada možemo da reagujemo. Saradnja u postupanju po zamolnicama u vezi sa ratnim zločinima između Srbije i Hrvatske je na najnižem mogućem nivou, jer Hrvatska odbija da postupi po zamolnicama Srbije”, izjavila je ministarka pravde Srbije nela Kuburović.

A kako bi Srbija mogla da reaguje – o tome je govorio ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

“Mogla bi i Srbija da donese deklaraciju u Parlamentu za genocid nad Srbima u Hrvatskoj za vreme Drugog svetskog rata, mogla bi Srbija da traži i plaćanje ratne odštete za Prvi svetski rat”, izjavio je Dačić.

U Zagrebu je najavljena i međunarodna potjernica za šestoricom okrivljenih, za koje će se zatražiti i istražni zatvor.