Vodstvo njemačke biskupije Rottenburg-Stuttgart, službenim je dopisom, koji potpisuje katedralni kanonik hrvatskoj katoličkoj misiji, koja djeluje unutar biskupije, zabranilo održavanje mise zadužnice, ili bilo kakve druge vrste komemoracije, za osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka.

Za Slobodana Praljka ne smije se molitu u njemačkoj biskupiji Rottenburg-Stuttgart. Takva obavijest koju je potpisao katedralski kanonik stigla je na adrese svih hrvatskih misija u biskupiji.

“Htio bih ukazati na to da se u hrvatskim katoličkim zajednicama Biskupije Rottenburg-Stuttgart ne smiju održavati nikakve komemoracije, a niti svete mise za osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, osuđenog na Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu”, stoji u saopštenju koju je potpisao katedralski kanonik.

U misama ili komemoracijama ne smije se ni sudjelovati, odnosno na takve događaje dolaziti u službenim funkcijama. Hrvatski svećenici – iznenađeni.

“Sigurno da smo svi bili pogođeni tim oglasnim pismom, ali što možemo, mi smo svi to poštivali”, otkrio je svećeni Vilim Koretić.

No dopis je može se reći zakasnio, stigao je šest dana nakon što je Praljak osuđen za ratni zločin i nakon toga u sudnici popio otrov. Do tada neki hrvatski svećenici u Njemačkoj mise za Praljka već su prikazali.

“Ja priznam, iskreno da sam molio sa zajednicom ne samo za njega nego i sve branitelje, ali kada god molimo – molimo za sve, nikoga ne isključujemo”, poručio je jedan svećenik.

“Ja sam misu prikazao za njega i za sve naše branitelje, a i za sve žrtve koje su nastale u ratu u BiH. Mi uvijek molimo i za obraćenje i pokoj duša i spasenje”, dodao je Koretić.

Neslužbeno je obavijest i poslana zbog nekih od tih misa. Njemački biskupi procijenili su navodno da su one prerasle u političke događaje. Baš je to neke i uvrijedilo.

“Ovo je striktna zabrana, ja sam se osjetio malo ponižen, kao da nemaju povjerenja da ćemo to korektno odraditi”, istakao je jedan od svećenika.

No potez, iako nije često viđen, ne iznanađuje poznavatelje vatikanskih prilika. Dapače, tvrde, već dugo crkva njeguje stav da sve državno odnosno mondeno, kako kaže papa Franjo, crkvi škodi.

“Jedno je katolički angažman u javnom životu, a drugo uvlačenje javnog života u crkvu – mondeno, kako kaže papa. Nije riječ o tome da se netko suprostavlja jednoj politici u jednoj naciji već da ide ‘Bogu Božje, a caru carevo’ i da političke manifestacije pripadaju caru, a ne Bogu”, ocijenio je Inoslav Bešker, dopisnik Jutarnjeg lista.

Stav Hrvatske crkve očito je drukčiji. Primjer je i misa za Antu Pavelića koja se održava svake godine 28. prosinca u Zagrebu. Iz Hrvatske biskupske konferencije, ali i Zagrebačke nadbiskupije rekli su nam da slučaj nema tko komentirati. Na naš upit odgovorio je sisački biskup Vlado Košić.

“Naravno da mislim da je zabrana neopravdana. Znam da su se voditelji HKM Rottemburg-Stuttgart već negativno očitovali o tome kao i neki teolozi. Osobno držim da nitko ne može zabraniti molitvu ni za koga”, mišljenja je Košić.

Hrvatski svećenici u Njemačkoj najavljuju da će nakon blagdana tražiti sastanak u biskupiji. U služenju mise za generala Praljka ne vide baš ništa sporno. Slučaj je još jednom pokazao da hrvatsko svećenstvo često ima drukčije stavove od službene politike katoličke crkve.