Vlada Hrvatske je na sjednici u četvrtak jednoglasno usvojila Istanbulsku konvenciju te ju je uputila u Sabor.
Hrvatska Vlada je u četvrtak sa sjednice u Hrvatski sabor uputila prijedlog zakona o potvrđivanju tzv. Istanbulske konvencije, zajedno s interpretativnom izjavom.
“Najvažnija politička tema proteklih dana je Istanbulska konvencija”, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.
“Trebamo reći nekoliko riječi koje mi se čine bitnim da hrvatska javnost treba biti svjesna kad bude zauzimala stavove o temi’, rekao je premijer.
‘Ova konvencija je prihvaćena u okviru Vijeća Europe. Sloboda, demokracija, ljudska prava i vladavina prava – to su četiri noge stolice koja se zove Vijeće Europe”, pojašnjava premijer.
PVRH @AndrejPlenkovic: Bit Istanbulske konvencije je da statistika koju imamo, da je ukupni broj ubojstava 2013.-2017. bio 195, od čega je 91 ukupni broj ubojstava žena. Od tih 91, čak 63 dolazi od bliskih osoba, a 46 od intimnih partera.
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) March 22, 2018
“U vrijeme HDZ-ove vlade između 2007. i 2009. počeo je rad na Konvenciji. Za vrijeme HDZ-a od 2009. do 2011., nastavljen je rad i ona je dovršena. U vrijeme SDP-a, ona je potpisana. Stupila je na snagu nakon 10 potrebnih ratifikacija i od tada je na snazi u državama koje su je prihvatile. SDP je imao 3 godine da je predlože Saboru. To nisu napravili, a danas pritišću Vladu da to napravi. Slanje ratifikacije u proceduru je politička volja moje vlade, ne činimo to zbog pritisaka, nego zbog programa ove vlade, temeljem postignutog čvrstog uvjerenja da će ratificiranje konvencije osnažiti pravni i institucionalni okvir za sprječavanje nasilja u obitelji. Potpisalo ga je i ratifiriciralo 28 članica Europe, i 17 članica EU-a”, rekao je Plenković.
PVRH @AndrejPlenkovic: Zbog toga ova konvencija mora biti potvrđena u #SaborHR i ojačati naše nacionalne mehanizme za suzbijanje ovoga negativnog fenomena.
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) March 22, 2018
“Ratifikacija Konvencije osnažit će i pravni i institucionalni i financijski okvir za rješavanje problema nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”, kazao je premijer Hrvatske. “Priče o financijskim obvezama od milijardu kuna – nisu točne”, dodao je.
‘Uvažavajući zabrinutost određenih skupina u društvu, onih koji u sadržaju Istanbulske konvencije vide neke opasnosti, odlučili smo dodati interpretativnu izjavu’, kaže Plenković.
Plenković na Vladi o Konvenciji: RH nema pravne obveze za uvođenje trećeg roda i redefinicije braka https://t.co/AR3pOIwZTG @N1infoZG pic.twitter.com/7PlTRZXC7K
— TV N1 Zagreb (@N1infoZG) March 22, 2018
Izjava uz Konvenciju
“U članku 4 usvojit ćemo tri važne poruke da ova Konvencija ne sadrži preuzimanje nikakvih međunarodnih pravni obveza koje se kose s vrijednostima određenim dijelovima hrvatskoga društva”, rekao je premijer pozvavši sve koji imaju rezerve da imaju povjerenje u hrvatsku Vladu, Sabor.
“U prvoj rečenici izjave jasno se kaže što je bit konvencije, u drugoj će jasno kazati da Hrvatska smatra da odredbe konvencije ne sadrže obvezu rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni promjenu ustavne definicije braka. To je vrlo bitno i važno i to ne donosimo na slijepo, već nakon vrlo detaljnih i preciznih konzultacija s pravnim stručnjacima gdje smo došli do zaključka da u njihovim analizama nema pravnih učinaka kakve možemo čuti u raspravi u javnosti. Nema pravne obveze za priznanje trećeg ili neutralnog spola, pravne obveze za redefiniciju braka, nema pravne obveze za uvođenje u nastavne programe sadržaja za koje možda smatramo da nisu u skladu s našim vrijednostima, i razjašnjavamo na taj način dileme onih koji imaju rezerve. Nema skrivenih namjera. S punom odgovornošću predlažem da ovaj zakon uputimo u Sabor”, rekao je premijer.
PVRH @AndrejPlenkovic: Republika Hrvatska smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka.
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) March 22, 2018
Nakon premijera, ministrima i javnosti obratila se ministrica Nada Murganić. “Važno je pojačati prevenciju i preventivne mjere”, kazala je ministrica. “Cilj je suzbiti nasilje nad ženama i u obitelji. U tome ima važnu ulogu obrazovanje. Spominje se članak 14. gdje se spominju rodne uloge. Cilj je zaštita žrtve”, rekla je Murganić. “Rod se temelji na dva spola, na muškom i na ženskom”, dodala je.
“Interpretativna izjava naglasit će ono što donosi Konvencija, i ono što ne donosi”, rekla je Murganić.
Ministrica Murganić: Rod se temelji na dva spola i u Konvenciji se pojašnjava da postoje društveno oblikovane uloge ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra primjerenim za žene i muškarce. Dakle, temelji se na dva spola – muškom i ženskom.
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) March 22, 2018
Nastavila je ministrica Martina Dalić koja je kazala da Konvenciju vidi kao korak u pravcu jačanja socijalne pravednosti u društvu. ‘Usvajanje Konvencije je još jedan doprinos prema jačanju jednakosti muškaraca i žena u društvu. Potvrđivanjem Konvencije učinit ćemo korak u tom smjeru.’
Ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić kazala je potom da Konvencija osnažuje borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak također je jasno poduprla usvajanje Istanbulske konvencije. ‘I kroz obrazovni sustav trebwa se boriti protiv stereotipnih uloga žena i muškaraca’.
Ministrica kulture Nina Obuljen pridružila se kolegicama u Vladi te je pozdravila odluku da se pristupi ratifikaciji Konvencije.
Ministrica Gabrijela Žalac također se zalaže, kazala je, za ratifikaciju Konvencije. ‘Sve nedoumice koje su postojale, interpretativnom su izjavom otklonjene’.
Nakon ministrica, premijer je pitao ministre imaju li što za reći. Ministar obrane Damir Krstičević kazao je da je društvo jako onoliko koliko brine o najslabijima i najugroženijima te je dao punu podršku Konvenciji.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorio je o razmjerima nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, te je podržao ratifikaciju Istanbulske konvencije.
Podsjetimo, potpisnice Konvencije trebaju osigurati provedbu mjera za zaštitu prava žrtava, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što su spol, rod, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnim manjinama, imovinsko stanje, rođenje, seksualna orijentacija, rodni identitet, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, bračno stanje, migrantski, izbjeglički ili drugi status.
Uoči sjednice Vlade, Konvenciju je komentirao ministar uprave Lovro Kuščević.
