Na sedmu godišnjicu proglašenja nezavisnosti Kosova, N1 donosi ekskluzivni intervju s kosovskom predsjednicom Atifete Jahjagom.

O valu imigracije s Kosova, pitanju Trepče, odnosima s Beogradom, saradnji s novom hrvatskom predsjednicom, te sigurnosnim izazovima u regiji, s predsjednicom Kosova razgovarala je Ivana Dragičević.

Gospođo Jahjaga, bili ste gošća na inauguraciji nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, sada imamo dvije žene predsjednice u regiji. Kako vidite saradnju s novom hrvatskom predsjednicom?

“Hrvatska je bila i nastavlja biti veliki prijatelji i saveznik građana Kosova i naših institucija u ovom dijelu regije. I veselimo se da se ova razina suradnje, koju gradimo više od desetljeća, još učvsti, radi interesa naših građana i zemalja cijele regije. Hrvatska je već članica Europske unije, što je jedan od glavnih ciljeva Kosova i jedina alternativa, ne samo za našu zemlju, već i za sve ostale zemlje Zapadnog Balkana. Mi ćemo se oslanjati na mentorstvo i potporu Hrvatske na našem europskom putu ka NATO-u. Također, imamo veliki broj hrvatskih državljana koji žive na Kosovu, kao što imamo veliki postotak Kosovara koji žive u Hrvatskoj, što vidim kao most suradnje između naših zemalja.

Spomenuli ste zajedničke stvari koje želite uspostaviti u budućnosti, no u ovoj regiji postoje zajedničke stvari, a to su jako loša ekonomska i socijalna situacija. S njima se svaka zemlja suočava u svom opsegu. Imigracija s Kosova povećala se za 86 posto. Imali ste hitan sastanak s vašim premijerom, bili ste na terenu s ljudima koji napuštaju Kosovo, kako ćete se pozabaviti s ovim pitanjem?

“Ako provjerite statistike, ne samo za Kosovo, nego za cijelu regiju, vidite da imate istu razinu imigracije iz jedne zemlje u drugu”.

Ali još nismo svjedočili ovako dramatičnoj situaciji?

“Kosovo je jedina zemlja u regiji koja još nije imala koristi od liberalizacije viznog režima. Mišljenje među ljudima je, da još nemamo jasnu perspektivu za članstvo u EU, ne samo za Kosovo, već i za ostale zemlje regije. No, unatoč tome, poduzeli smo vrlo oštre korake kako bi se uhvatili u koštac s ovim pitanjem. S jedne strane, naša vlada bavi se ekonomskim pitanjima, razvojem, privlačenjem investicija, stvaranjem radnih mjesta. No, kada govorimo o ilegalnoj imigraciji, odgovornost leži na zemlji koja dijeli granicu sa Schengenskim prostorom. U ovom slučaju to nije Kosovo, već je to naš sjeverni susjed, kojeg pozivamo da nam pomogne i surađuje s našim institucijama, te se drži svoje odgovornosti prema zahtjevima Schengenskog sporazuma i zahtjeva EU, te zabrani ljudima da ilegalno putuju”.

Jeste li osobno s njima kontaktirali? Znamo međusobne odnose, te da je zadnja runda pregovora u Bruxellesu završila relativno uspješno, no je li ovo pitanje, pitanje humanitarne krize, jer Schengen je s jedne strane pitanje sigurnosti, a s druge pitanje ljudskih prava, ono pitanje na kojem možete naći zajednički pristup. Čuli smo i nedavne izjave iz srbijanskog ministarstva unutarnjih poslova.

“Znate da je sporazum o slobodnom kretanju između Beograda i Prištine postignut prije dvije godine. Sada vidimo njegove rezultate. Naši građani imaju pravo kretanja s osobnom iskaznicom po teritoriju Srbije, no ista se pravila ne primjenjuju za one koji se žele vratiti. Naša vlada je u kontaktu s vladom Srbije. Naši premijeri sreli su se prošli tjedan. I ovo pitanje pokrenuo je naš premijer na marginama tog sastanka. Oko njega, politiku moramo ostaviti po strani. Moramo biti konstruktivniji, kada govorimo o tome da moramo biti na usluzi našim građanima, bilo na Kosovu, u Srbiji ili drugdje. Moramo pokazati taj stupanj zrelosti u odnosima sa susjedima. Posebno u odnosima sa Srbijom”.

Spomenuli ste pregovore u Bruxellesu. Mislite li da će pregovori Beograda i Prištine u konačnici završiti uspješno, te da ćete imati mogućnost da u određenom trenutku Kosovo i Srbija budu članice Europske unije, kao dvije neovisne, međunarodno priznate države?

“To nema alternative. Ni za Kosovo, ni za Srbiju, niti za jednu drugu zemlju u ovom dijelu Europe. Počeli smo proces dijaloga, prije već četiri godine, koji je donio neke rezultate i sporazume, koji će pridonijeti budućoj normalizaciji odnosa za obje naše države i olakšavanje života našim građanima, što je ključna svrha svega toga. Znamo da je agenda Europske unije bazirana na individualnom pristupu prema zemljama, koja teži integraciji u EU. Ali jedan od kamena temeljaca integracijske politike EU, jesu dobrosusjedski odnosi. U tom smislu, mi ih moramo poboljšati, ne samo zbog normalizacije odnosa, već i našeg puta prema EU. Proces eurointegracija, mora pak biti mjeren konkretnom implementacijom sporazuma na terenu. Naš uspjeh ne bismo smjeli mjeriti brojem potpisanih sporazuma, već bismo napredak trebali mjeriti onim što smo ostvarili na terenu”.

Sva tri člana predsjedništva BiH, bila su ovdje u Zagrebu na inauguraciji nove predsjednice. Znamo da BiH još nije priznala Kosovo. Jeste li razgovarali s njima, kako danas ocjenjujete odnose s BiH i kako ih vidite u budućnosti?

“Od objavljivanja Deklaracije o nezavisnosti Kosova, od koje sada slavimo sedam godina, naša zemlja je priznata od strane 108 zemalja diljem svijeta.  Da, i ranije sam se sretala s članovima predsjedništva BiH i svaku zemlju koja nas još nije priznala ohrabrujemo da napravi taj korak. Zato što je slučaj Kosova sui generis. Trebamo se pomaknuti u smjeru međusobne suradnje, prije svega zemlje regije, jer se bez suradnje nećemo moći uhvatiti u koštac s globalnim izazovima koji su pred nama”.

Kako vi kao predsjednica Kosova gledate na poruke ruskog predsjednika Putina koji vrlo često u ukrajinskoj krizi spominje Kosovo kao primjer, prvo kod slučaja s Krimom, sada s provincijama na istoku Ukrajine?

“Ne komentiram izjave drugih šefova država. Kao što sam rekla, Kosovo je sui generis slučaj, i to stoji u odluci Međunarodnog suda pravde. Nadam se da će sporauzm o prekidu vatre u Ukrajini donijeti rezultate i doprinijeti sigurnost stanovnicima Ukrajine, kako bi nastavili ponovno graditi život u svojoj zemlji”.

Kosovo je, uz sve religije koje u njemu žive, ostalo sekularno društvo, i na neki način je bilo isključeno iz procesa kojem svjedočimo u regiji, a to je radikalizacija. Ovdje su sada prisutni i agenti američkog ministarstva pravosuđa u veleposlanstvima SAD-a. Kako vidite očuvanje takvog stanja na Kosovu i kako komentirate ova zbivanja s obzirom na to da je zbog sigurnosnog okvira i naše geografske pozicije to postalo važno pitanje?

“Poduzeli smo oštre korake u borbi protiv ekstremizma i radikalizma u našoj zemlji, zahvaljujući dobroj suradnji sigurnosnih službi s policijom i pravosuđem. To je rezultiralo uhićenjem 50-ak osoba, koje su bile vezane uz te događaje. Ovaj dobar primjer, morao bi se primijeniti ne samo u regiji, nego i šire. No svi padamo na jednom – na našoj politici koja mora biti što inkluzivnija i po pitanju sigurnosti. To je sve veći izazov za sve naše zemlje i moramo imati jasniji pristup ovom fenomenu”.

Vidjeli smo veliku svađu oko pitanja Trepče, koja je bogatstvo Kosova , no tijekom godina postala je točka prijepora Srba i Albanaca. Kako vidite rješenje pitanja Trepče?

“Jednostavno. Trepča je vlasništvo Kosova. Bit će riješeno prema kosovskom ustavu i zakonima i bit će iskorištena za ekonomski rast i razvoj naše zemlje i naših građana”, zaključila je kosovska predsjednica.