Pravila su pravila. Tako se u tri riječi može sažeti zid u koji je udarila Blaženka Divjak pokušavajući progurati zakon pisan u ženskom rodu. Bitka za ravnopravnost, pa barem i onu leksičku, tako je završila i prije nego li je započela jer zakoni poznaju samo muški rod.
Kratko je trajala borba Blaženke Divjak za Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu u ženskom rodu. Hrvatska ministrica obrazovanja iz kvote HNS-a odustala je nakon negativnog mišljenja HDZ-ovog ministarstva uprave koje se pozvalo na važeća pravila da se muški rod koristi kao neutralan i vrijedi za oba.
“U tekstu predmetnog prijedloga zakona potrebno je koristiti uobičajenu zakonsku terminologiju u skladu s člankom 45. stavkom 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, gdje je propisano da se u aktima koriste imenice u muškom rodu, a samo iznimno u ženskom rodu”, objasnili su u Ministarstvu.
Nacrt je iza zatvorenih vrata brzo prepravljen, no ideja o ženskom zakonu ipak je dospjela do medija. HDZ je ljut jer oko toga nije bilo dogovora, misle da je priču pustila upravo ministrica.
“Smatramo potpuno neprimjerenim i nepotrebnim iznošenje interne korespondencije između dvaju ministarstava, pogotovo kada se radi o ovakvoj primjedbi isključivo tehničke naravi koje nema veze sa samim sadržajem Zakona”, poručili su iz Ministarstva uprave.
O svemu bi s Divajak trebao razgovarati i hrvatski premijer. U HDZ-u optužuju da je potez u maniri MOST-a. Iz Ministarstva znanosti pak neslužbeno se pravdaju da su htjeli pokrenuti raspravu o korištenju rodova u zakonodavstvu.
Oporbu zanima je li namjera ozbiljna ili samo ljetni PR iz kuhinje ministrice obrazovanja?
“Očekujem ozbiljnost ministrice kada se to diže maltene na sukob između partnera u Vladi, onda zbilja očekujem ozbiljnost i ustrajnost”, kaže SDP-ovac Arsen Bauk.
Poručuje da bi i sam bio sklon glasati za takav zakon, iako ga kolegica iz Milanovićeve vlade optužuje da je 2012. kao ministar uprave odbio dokumente napisane i u muškom i ženskom rodu.
“Seksizam ne stanuje samo u HDZ-u”
“Mi smo to poslali i dobili odgovor da ne može tako proći, da ne može ići u muškom i ženskom rodu. Ministar, ministrica, djelatnik, djelatnica… zašto? Da je nezgrapan. Seksisam ne stanuje samo u HDZ-u nego u ukupnoj politici“, kazala je Mirela Holy za N1.
“Moram reći da se ne sjećam. Negdje možda postoji to očitovanje potpisano ili od mene ili zamjenika ministra, no to nije tema tada tolika bila. Iako sam se bavio raznim osjetljivim političkim pitanjima”, kaže Bauk.
Hoće li rod u zakonodavstvu postati tema za ovu Vladu, vidjet će se kada Zakon o udžbenicima dođe u proceduru. Čeka ga javna rasprava – s komentarima i dva saborska čitanja – gdje je moguće uložiti amandman.
Iz HNS- a kažu da su u potpunosti uz ministricu i da će u budućnosti pokrenuti inicijativu za izmjenu pravila, no ne otkrivaju hoće li se boriti za konkretan zakon.
“HNS, kao liberali i stranka kojoj nije bitno ni lijevo ni desno, već samo naprijed, pokrenut će kroz svoja stranačka tijela inicijative za usklađivanje zakonodavstva, jer u 2018. godini trebamo imati zakonodavstvo, kao što imaju moderne države u 21. stoljeću, u kojem su oba spola, i ženski i muški, izjednačeni”, poručuju iz HNS-a.
Na jednakost korištenja rodova poziva i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić iako napominje da konkretan zakon možda i nije nabolji primjer za to. Naime, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje visoko je feminizirana profesija, pa je, kaže pravobrabniteljica, važno jačati interes muškaraca i paziti da ih se dodatno ne bi destimuliralo za ulazak u sustav.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
