Stanišić na privremenoj slobodi u Srbiji do januara 2019.

Ponovljeni haški proces Stanišiću, bivšem šefu Službe državne bezbjednosti Srbije, i saoptuženom Franku Simatoviću Frenkiju, operativcu te službe, nastavljen je danas poslije jednomjesečne ljetnje pauze. Prvooptuženi Stanišić je na privremenoj slobodi u Beogradu zbog bolesti od 21. jula prošle godine. Rok na koji je bio pušten prethodnom odlukom raspravnog vijeća istekao je 19. avgusta.

Sudije su usvojile zahtjev odbrane, podnijet sredinom avgusta, da Stanišiću produže boravak na privremenoj slobodi. Stanišićevi branioci tražili su da on ostane u Srbiji sve dok tužioci ne završe svoj dokazni postupak, ali je raspravno vijeće privremeni boravak na slobodi optuženog produžilo do 10. januara iduće godine. 

Haško tužilaštvo tome se nije protivilo. 

Stanišić je u Haagu prisustvovao prvom dijelu ponovljenog suđenja, koje je počelo 13. juna prošle godine. Po ranijim nalazima ljekara u Haagu i u Beogradu, Stanišić pati od hronične bolesti organa za varenje i depresije. Prije nego što je pušten na privremenu slobodu dok suđenje traje, Stanišić se odrekao prava da prisustvuje procesu, na kojem ga zastupaju njegovi branioci. 

Raspravno vijeće naložilo je ljekarima s beogradske Vojnomedicinske akademije, koji Stanišića liječe, da nastave da sud redovno izvještavaju o njegovom stanju. Donoseći odluku da produže Stanišićev boravak na privremenoj slobodi, sudije su konstatovale da se on do sada pridržavao svih propisanih uslova. 

Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003. nakon što su ih vlasti Srbije uhapsile poslije ubistva premijera Zorana Đinđića, Stanišića i saoptuženog Franka Simatovića Frenkija je sud više puta puštao na privremenu slobodu. Prema podacima njegove odbrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet godina u pritvoru. 

Bivšeg šefa SDB Srbije Stanišića (66) i njegovog pomoćnika Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i bošnjačkih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH 1991-95. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja. 

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Bošnjaka s velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.

Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević. 

Poslije prvog suđenja, koje je poslije jednog neuspjelog pokušaja počelo 2009., prvostepeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je 29. maja 2013. Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice. Međutim, apelaciono vijeće Tribunala usvojilo je 15. decembra 2015. ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću posljednji je haški proces u kojem se utvrđuje da li su za zločine u Hrvatskoj i BiH odgovorni zvaničnici Srbije. Pred Haškim tribunalom nijedan državni zvaničnik Srbije nije bio osuđen za te zločine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.