Pomoćnica ministrice obrazovanja u Hrvatskoj Lidija Kralj u Novom danu komentirala je početak primjene obrazovne reforme u hrvatskim školama.
Što je u ovoj reformi ostalo od reforme zbog koje je organiziran najveći prosvjed u Hrvatskoj?
Rekla bih da je kranje vrijeme da reforma sustava obrazovanja počne. Od onog što se spominjalo, ostalo je sve. Ljudi koji su radili u radnim skupinama pripremali su priručnike i edukacije. Dodali smo nove elemente, stručnjaci od Estonije do Australije pomagali su nam. Sve međunarodne recenzije su nam pokazale da smo bili na dobrom putu i sad je samo trebalo krenuti u učionice.
Ovo je temelj ili reforma?
Ovo je reforma. Bilo je dovoljno otvoriti mogućnost da škole same stvore svoj školski kalendar. Dobili smo izvrsne primjere blokovske nastave. To su sve promjene koje su sada moguće, koje će nam dati povratne informacije kako bismo to implementirali u našoj reformi. Reforma otvara mogućnost autonomije učiteljima. Mi ne poučavamo svi na isti način, nisu svi učenici isti i ne može 50.000 učitelja raditi po jednom receptu.
Znači li to da će postojati škole koje će imati više sreće i manje sreće? Zašto nije usvojen cjelovit program kurikularne reforme?
Naše škole nisu imale sreću proteklih 10 godina. Neke su bile kreativne i snalažljive i iskoristile EU fondove. Nakon 10 godina, 10 i pol milijuna kuna je poslano za informatičku reformu, sada još 26 milijuna kuna… Mi podižemo standard u svim našim školama, ali to ne može Ministarstvo učiniti samo. Svi zajedno trebamo se primiti posla ako želimo vidjeti promjene u sustavu obrazovanja.
Što se cjelovitosti tiče, ne znam koji dio nedostaje. Prva stvar s kojom smo krenuli su bili okviri za vrednovanje, to su glavni elementi koji se implementiraju.
Strategija nije usvojena.
To je starteški dokument koji se usvaja na razini Vlade. Nama je izuzetno važno da u škole ulaze kurikulumi nastavnih predmeta i da će se primijeniti u učionici.
Što je s građanskim odgojem?
To je jedna od međupredmetnih tema. Imamo sedam međupredmetnih tema i one se realiziraju zajedno u okviru nastavnih predmeta, ne iziskuju dodatne sate, nije ih potrebno popratno administrirati, podrazumijeva se da se sve međupredmetne teme realiziraju, a učitelji osmišljaju kako to učiniti najbolje.
Kako spolni odgoj definira začeće i život?
Spolni odgoj nije dio građanskog odgoja. Postoji novi međupredmetni kurikulm, dio toga se nalazi u nastavnim predmetima biologije, kemije, prirode i društva…
Kako se definira život i začeće prema novom programu ?
Nisam ekspert i nemam taj kurikul u glavi, ali pogledat ću i pronaći odgovarajuće reference i definiciju kasnije.
Zašto su nestali posebni programi za rad s nadarenom i djecom s poteškoćama?
Nije nestalo, oni su u implementaciji. Oni su uključeni u edukacije još od siječnja. Svima su dane edukacije upravo iz tih područja jer smo svjesni koliko su to važna područja i koliko su bila zanemarena dosada. Ministarstvo je osiguralo preko 2 milijuna kuna za rad s darovitom djecom.
Koliko je trajala edukacija?
Tri tjedna ako sam dobro zapamtila. Imamo 6.700 nastavnika koji su prošli tu edukaciju, to nije zaključeno, to je kontinuirana edukacija. Krenule su i edukacije uživo. Na različite stručne skupove odlaze naši mentori, rade s kolegama i to nastavljamo. Bit će najmanje 6 edukacija uživo, a virtualne učionice su središnje mjesto gdje se mogu dobiti materijali i razmijeniti iskustva.
Zašto je dio nastavnika i učitelja nezadovoljan?
Teško je usrećiti i zadovoljiti sve. 90 posto kolega koji su sudjelovali u edukaciji iz informatike je zadovoljno. Možda ostali nisu spremni za promjenu, pružit ćemo im drugačije oblike edukacije i pomoći da se lakše snađu.
Tko će vrednovati provedbu reforme?
Imamo posebno povjerenstvo za praćenje i evaluaciju programa, oni će pratiti, nadgledati, voditi i usmjeravati cijeli postupak. U samom povjerenstvu je 11 kolega, ali naše nadležne agencije pripremaju različite instrumente kojima će se mjeriti zadovoljstvo i motivacija, a uz to dolaze i fokus grupe na kojima će stručnjaci razgovarati i prikupljati povratne informacije. Pratit ćemo i podatke iz virtualnih učionica. Svakih nekoliko mjeseci imamo upitnik za polaznike edukacija u virtualnim učionicama. Želimo biti spremni za frontalnu implementaciju s modelom koji će kolegama pomoći da se bolje snađu.
Ima li ova reforma nacionalni politički konsenzus?
Ne bih rekla da nema, rekla bih radije da ima. Tim ministrice Divjak je prije svega stručni tim. Ja dolazim s 26 godina iskustva u učinioci, ja sam zaista učiteljica. Mi iskustvo koje smo stjecali godinama ulažemo u sustav. Nastojimo osigurati sve elemente koje želimo provesti. Moramo imati povjerenje u obrazovni sustav i napraviti sve da ga učinimo boljim.
Je li ovo reforma HNS-a i Ivana Vrdoljaka? Zašto je HNS čelni politički faktor ove promjene?
Ne, to je reforma svih nas. Važna nam je škola. Svi mi šaljemo djecu u školu, važno nam je kakve kompetencije dobivaju, kakvo je okruženje u školama.
Biste li mogli tvrditi da bez HNS reforme ne bi bilo?
Ne bih se upuštala u političko područje, mislim da je dobro da čvrsto stoje uz tim ministrice Divjak.
U koliko škola u RH neće biti prvih razreda?
Znam da nekoliko škole nema prvašića, neke se zatvaraju, ali svijetli primjer je otok Zlarin. Oni ove godine upisuju 7 prvašića i škola se ponovno otvara, bila je zatvorena od 2013. Svi zajedno trebamo raditi na podizanju kvalitete u školama. Možda u nekim mjestima nema djece, ali to je pitanje demografske politike više nego obrazovne.
Koliko se škola zatvara?
Nemam taj podatak. Škole ne zatvaramo trajno nego privremeno. Dolazi nam na red i bolja organizacija mreže škola.
Gdje je nastao problem s udžbenicima?
Rekla bih da je nastao nesporazum. Poslali smo upute nakladnicima, vjerujem da će svi nakladnici isporučiti udžbenike. Nemojte zaboraviti da su glavni faktor učenici i učitelji, mi možemo podučavati bez udžbenika. Nije veliki problem, rješenje imamo. Što se tiče izbora udžbenika, ovo je prvi put da je izbor bio individualan. Učitelji su sami mogli birati. To je jedan od koraka prema autonomiji učitelja.
Gdje vidite temeljni doseg ove primjene reforme?
Promjena načina razmišljanja, to je najveći korak i on nam je najpotrebniji.
Može li se ta promjena dogoditi bez promjene u društvu?
Ja sam rođeni optimist, kažem da može. Napravit ćemo sve što možemo da to napravimo. Ne kažem da je lagano, ali ako ćemo čekati savršene preduvjete, mislim da ćemo prije toga završiti u penziji…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
