Izrazio sam razočaranje i uznemirenje činjenicom da je premijerka Ana Brnabić u nedavnom intervjuu za Deutsche Welle rekla da događaj u Srebrenici 1995. nije bio genocid, očekujem od Vlade Srbije da ne dovodi u sumnju presudu međunarodnog suda, rekao je za N1 predsednik Mehanizma za međunarodne krivične tribunale Theodor Meron.

Meron se sastao u Beogradu sa premijerkom Srbije Anom Brnabić, čime je završio dvodnevnu zvaničnu posjetu Srbiji, posljednju u koju dolazi kao predsjednik Haškog suda, odnosno mehanizma krivičnih sudova, koji je nasljednik Tribunala u Hagu.

Iz kabineta Brnabić stiglo je saopštenje u kome se apeluje da se učini sve kako bi se poboljšao tretman srpskih zatvorenika koji izdržavaju kazne i da se razmotri zahtjev da izdržavaju kazne u matičnoj državi.

Međutim, predsjednik mehanizma Theodor Meron je u izjavi za N1 nakon sastanka naglašava sasvim druge teme razgovora, prije svega, neophodnost da zvaničnici u Srbiji ne dovode u pitanje odluke Tribunala.

S Teodorom Meronom razgovarao je Nikola Radišić:

N1: Gospodine Meron, upravo ste završili posjetu Srbiji, posljednju zvaničnu posjetu kao predsjednik Tribunala, tokom koje ste razgovarali sa predsjednicom Vlade Anom Brnabić, ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem i drugima. Kako je prošao sastanak i do kakvih ste zaključaka došli?

“Atmosfera na sastanku je bila dobra. Ja sam objasnio da je potrebno da Srbija nastavi da bude aktivna u privođenju pravdi kriminalaca, ljudi koji su počinili zločine u vrijeme rata. I objasnili smo proces saradnje sa Mehanizmom vladi i vlastima Srbije, kako bi obezbjedio pristup dokumentima i materijalima i nastavićemo da se interesujemo za najveću moguću saradnju Srbije. Međutim, izrazio sam razočaranje i uznemirenje činjenicom da je premijerka u nadavnom intervjuu za Deutsche Welle rekla da događaj u Srebrenici 1995. nije bio genocid. Ja sam jasno stavio do znanja da je Haški tribunal nesumnjivo utvrdio da je događaj u Srebrenici jasno i neupitno bio genocid. Posebno je to definisano i obrazloženo u presudama generalima Krstiću i Tolimiru, na suđenjima kojima sam imao čast da predsjedavam”.

N1: Srbija se nikada zvanično nije složila s takvom ocjenom, da je u Srebrenici počinjen genocid…

“Mi ne tražimo saglasnost vlade, ali očekujem od vlade da ne dovodi u sumnju presudu međunarodnog suda. Nijednoj vladi, pa ni Vladi Srbije, ne pomaže da dovodi u pitanje jasnu presudu međunarodnog suda. Pravno tumačenje krivičnog djela je posao koji je najbolje ostaviti međunarodnom sudu, a ne vladama”.

N1: Da li ste zaista bili izenađeni tim intervjuom, imajući u vidu da u Srbiji imamo situaciju da država objavljuje i promoviše knjige osuđenih kao što je general (Nebojša) Pavković, dočekuje ih sa državnim počastima po odsluženju kazne, kao sto je general (Vladimir) Lazarević, pa čak i vladajuća stranka organizuje tribine jednom od osuđenika?

“Svakako sam razočaran onim što se događalo u Srbiji ili bilo gdje, sa ciljem da se negira da je u Srebrenici počinjen genocid. Ja sam protiv bilo kakve forme kojom se negira počinjeni zločin, a posebno genocid. Jasno sam to rekao premijerki, a kažem i vama: da li je to urađeno kroz objavljivanje knjiga ili objavljivanjem saopštenja za javnost ili na bilo koji drugi način, ali ja sam protiv svake forme u kojoj se izražava negacija počinjenih zločina, posebno genocida”.

N1: A kakav ste odgovor na to dobili?

“Mogu da govorim samo u svoje ime, ne u njihovo”.

N1: Da li strahujete za budućnost regiona s obzirom na sve češće negacije rada Tribunala?

“Nadam se da ce Vlada Srbije podržati presude Tribunala. Mislim da je to obaveza Vlade. Mi smo sud koji je osnovan u skladu sa članom 7 povelje Ujedinjenih nacija. Mi smo sud Ujedinjenih nacija. Očekujemo podršku Vlade, a ne negiranje. I nadam se da će Vlada Srbije, na kraju, shvatiti da nije u njenom interesu da negira presude međunarodnog suda”.

N1: Kakva je situacija u regionu po pitanju istih ovih tema?

“Mislim da u svim zemljama idemo ka većoj saradnji i optimista sam u vezi sa budućnošću. Kad se dogodi nešto negativno, kao što je onakva izjava premijerke, ja smatram svojom dužnošću da na to reagujem”.

N1: Da li se rad i nasljeđe Haškog tribunala zloupotrebljavaju u Srbiji i regionu i koriste kao sredstvo za produbljivanje razlika, umjesto da vode ka stvaranju većeg povjerenja i pomirenju?

“Mislim da je naše nasljeđe već imalo značajan uticaj. Činjenica da su ljudi koji su počinili zločine privedeni pravdi, neki su osuđeni, neki su oslobođeni. To je funkcija međunarodnog suda koji primjenjuje pravila i  dokaze. Nema sumnje da će utvrđivanje činjenica koje se nalaze u dokumentima Tribunala, a sada u dokumentima Mehanizma, pomoći porodicama žrtava i žrtvama da saznaju istinu. Sve vrijeme sam ubjeđen da ćemo doprinijeti pomirenju etničkih zajednica u zemljama regiona. Ali, ta misija je nešto što treba da se dogodi na nacionalnom nivou. Nacionalni lideri i vlade bi aktivnije trebalo da vode ka pomirenju. Siguran sam da će se to s vremenom dogoditi. Ali, rane su još svježe, rat nije bio prije sto godina, već prije nekoliko godina. I narodima će biti potrebno vrijeme da dođu do stvarnog pomirenja. Sjetite se svih koraka koje je preduzela Njemačka poslije Drugog svjetskog rata, a koji su bili veoma značajni u priznavanju zločina iz prošlosti i želje da se dođe do odlučnog suočavanja nove moderne Njemačke sa zločinima nacističkog režima”.

N1: A da li se lideri u regionu ponašaju i rade tako da se taj cilj postigne?

“Nije moj posao da diskutujem o ulozi lidera”.

N1: Sa kakvom porukom putujete u Sarajevo?

“Veoma je važno da se ustanovi odgovornost na nacionalnom nivou. Svim zemljma u regionu, uključujući BiH, smo dali pregršt materijala koji obezbjeđuju osnovu za nacionalne tužioce. Ali tužilastvo i odgovornost ne bi trebalo da budu odgovornost samo međunarodnog suda. Nacionalno pravosuđe, nacionalno tužilastvo, nacionalni sud bi trebalo da pokrenu stvari i očekujem od svih zemalja u regionu, od Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske da budu aktivne i pojačaju napore po tom pitanju”.

N1:A da li stvari za sada idu u pravom pravcu, kao primjer imamo slučaj sa dvoje radikala optuženih za nepoštovanje suda?

“Ne želim da govorim o pojedinačnim slučajevima”.

N1: A da li dosadašnja iskustva govore o tome da li nacionalna pravosuđa idu u tom pravcu?

“Nadamo se da to ide u pravom smjeru”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.