Hrvatski demograf: Obrazujemo li opet ljude da se sele u Njemačku i Irsku?

Regija 29. jan 201910:50 > 11:06
N1

Uskoro će biti godina dana od kad je državni tajnik za demografiju u Hrvatskoj, Marin Strmota dao ostavku usred konferencije za medije kako bi upozorio da se ne provode mjere demografske obnove. U N1 Studiju uživo poručio je da se od tada stvari nisu pokrenule na bolje.

“Očekivao sam i mislio da će se možda malo zbog općeg dojma time ozbiljnije početi baviti, međutim stalo je sve na nekom vijeću i strategiji. Ne vidim tu ozbiljnijih stvari, ljudi se iseljavaju, a država ima i drugih problema koji vidimo svaki dan”, rekao je Strmota, čija zamjena u Ministarstvu za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku još nije imenovana. 

Strmota kaže da baš i nema nekih demografskih mjera: 

“Imamo doplatak za djecu, to su premala sredstva. Radi se nešto u fiskalnoj politici, ali ona ima ograničenja u provođenju pronatalitetne politike. Strateški važnih odluka, kakve rade druge zemlje, mi to ne radimo”.

Poručuje da nije pokrenuta cijela država kako bi se krenuo rješavati korijen problema.  

“Ne možete očekivati da će se ljudi vraćati zbog jedne financijske mjere. Ljudi izjavljuju da su otišli zbog boljih radnih uvjeta, zato šta se više cijeni njihov rad, bolja je država, uređenija je država. Nitko nije rekao da je otišao zbog dječjeg doplatka”, poručio je Strmota.

Demograf kaže da nam je tržište rada u strukturnim problemima te da obrazovna reforma ne gleda koga obrazujemo:

“Imamo STEM-ovce, a gdje je prateća industrija, da li obrazujemo opet ljude da se sele u Njemačku i Irsku? Jedna mjera i jedna naknada neće promijeniti sustav u kojem grcamo već desetljećima”.

Upozorava da od 420 općina samo 31 ima pozitivan prirodni prirast u Hrvatskoj, od 127 gradova, veći broj rođenih od umrlih ima samo njih devet, a sve su županije također u minusu po prirodnom prirastu. 

“Gradovi koji bilježe rat su specifični. Metković i Imotski su pogranični krajevi prema Bosni i Hercegovini, tamo se ljudi prijavljuju i rađaju djecu. Solin, Kaštela i Dugo selo su prstenovi velikih gradova koji privlače mlade ljude s djecom. I tu se prirast smanjuje smanjuje. Ne možemo mi obmanjivati javnost i govoriti da je super, a nije super. Demografi su dežurni pesimisti i mi smo problem, a nisu problem ovi koji se ne bave problemom i ne rješavaju ga”, napomenuo je.

Iako vladajući često ističu da se u određenim mjestima rodilo više djece nego proteklih godina, Strmota poručuje da se iz zemlje iselilo 150 hiljada ljudi te da demografskoj obnovi neće pomoći nekoliko stotina rođene djece:

“Ja to tako ne vidim, svatko razuman, kad se stave brojke stave na stol, 150 tisuća iseljenih, najniži prirast i onda se u nekom rodilištu rodi nekoliko djece. Ja ne vidim kako će nas to spasiti. Da imamo 500 godina za spas, onda da, ali mi smo trideset godina u problemima i sustavi su ugroženi”, upozorio je dodavši:

“Treba reći da je iselio najmlađi dio ljudi, odselili su obrazovani i srednja stručna sprema. To ne mora reći demograf, to mogu reći poslodavci”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.