Samo deset posto stanovništva Kosova podržava prijedlog da Zajednica opština sa srpskom većinom dobije izvršna ovlaštenja u zamjenu za priznanje nezavisnosti Kosova od strane Srbije, dok 30 posto podržava korekciju granica za globalno priznanje Kosova i učlanjenje u Ujedinjene nacije, pokazuje istraživanje koje je proveo Evropski institut za istraživanje i razvoj (RIDEA).
Istraživanje na temu “Glas naroda o velikom finalu između Kosova i Srbije” predstavljeno je na konferenciji na kojoj je učestvovao i predsjednik Kosova Hashim Thaci, kao i predstavnici opozicije i Državne pregovaračke ekipe Kosova za dijalog sa Srbijom.
Predstavljajući nalaze istraživanja RIDEA-e, profesor Anthony Heath sa Oxford univerziteta kazao je da se većina ispitanih građana, tačnije 62 posto, izjasnila protiv prekida dijaloga, te da za to pitanje postoji velika saglasnot Albanaca i Srba.
“Prvi scenario je nastavak statusa kvo, dok je drugi scenario priznanje de fakto od Srbije uz izvršna ovlaštenja Zajednice opština sa srpskom većinom. Treći scenario je korekcija granice”, kazao je profesor Heath.
Samo 17 posto ispitanika je zadovoljno nastavkom statusa kvo, 10 posto podržava prijedlog da Zajednica opština sa srpskom većnom dobije izvršna ovlaštenja u zamjenu za priznanje nezavisnosti Kosova, dok korekciju granica za priznanje od strane Srbije i otvaranje puta za članstvo u UN podržava 30 posto.
Heath je istakao da postoje velike razlike kada je riječ o crvenim linijama, pa je tako 96 posto Albanaca smatra da jezero Gazivode treba da ostane unutar Kosova, dok samo 5 posto Srba smatra da je to crvena linija. Slično je i sa rudarsko-metalurškim kombinatom Trepča. Takođe, 62 posto ispitanika uopšteno smatra da Preševska dolina treba da bude dio Kosova, dok 91 posto Albanaca smatra da sjeverni deo Kosova ne treba dati Srbiji, dok je za 10 posto Srba to crvena linija.
Istraživanje je provedeno na 1.000 ispitanika sa cijelog Kosova, iz svih 38 opština. Ispitanici su izabrani slučajno i među njima je bilo 90 posto Albanaca, 9 posto Srba i jedan posto ostalih.
Predsjednik Kosova Hashim Thaci izjavio je da svi dobro znaju da je dijalog neizbježan i neophodan, te da Kosovo mora da jednom zauvijek raščisti odnose sa Srbijom. Thaci je ponovio da snažno vjeruje da je došlo vrijeme da se ostavi neprijateljstvo koje je proizvelo tragedije na Kosovu i da treba postići konačni sveobuhvatni sporazum sa Srbijom.
“Opcija održavanja statusa kvo u odnosima Kosova i Srbije, koji neki još uvek podržavaju, pokazala se pogrešnom i neodrživom. Smatram da je status kvo, korak nazad. U posljednjih 12 meseci imamo pogoršanje i regres u odnosima Kosova i Srbije. Ne sumnjam da ukoliko ove godine ne postignemo pravnoobavezujući sporazum ulazimo u rizičnu zonu tih odnosa, što bi moglo da destabilizije čitav region”, kazao je Thaci.
Kosovski predsjednik je istakao da je prošle godine traženo da se Sjedinjene Američke Države direktno uključe u proces dijaloga, što je i potvrđeno pismom predsednika SAD-a Donalda Trumpa i državnog sekretara Mikea Pompea, “da imamo snažnu podršku za postizanje sporazuma između naše dvije zemje, koje treba da bude obostrano priznaje”. Komentarišući rezultate istraživanja, Thaci je kazao da je utisak da se “građani Kosova slažu sa našim glavnim političkim stavovima i ocjenama u vezi dijaloga, što nas ohrabruje”. Istakao je i da će platforma o dijalogu proći u Skupštini Kosova, te da nedavno formirana Državana pregovaračka delegacija za dijalog, ima njegovu podršku.
S druge strane, lider opozicionog Pokreta “Samoopredeljenje” Albin Kurti kazao je da prošle godine nije došlo do korekcije granica, korekcije granice sa Crnom Gorom koja je trebala da se desi kako je obećano kosovskim poslanicima, ali nije se dogodila ni korekcija granice sa Srbijom. Kurti je ocijenio da je prvo loše, a drugo dobro.
Kurti je istakao da se niko ne može praviti da Kosovo nije postiglo sporazume sa Srbijom, jer je ukupno 33 sporazuma potpisano za proteklih 6 godina dijaloga u Briselu, te da treba ispitati koliko su sprovedeni i koliki je njihov političko-društveni uticaj na Kosovu.
Po njegovim riječima, stav Srbije jeste razgraničenje i podjela Kosova, ali i podjela Bosne i Hercegovine, te da je neophodno da Kosovo treba da zna šta želi od dijaloga sa Srbijom.
“Priznanje nezavisnosti Kosova, nadoknada štete, reparacija, rasvjetljavanje sudbine nestalih, to su zahtjevi oko kojih se slažemo i zašto ne bismo napravili zvaničan dokument državni sa našim zahtjevima za Vladu i predsjednika Srbije. To je važno uraditi prije dijaloga”, kazao je Kurti.
Dodao je da je bitan i državni koncenzus, ne samo partijski i politički, što po njemu znači imati jaku državu. Takođe je naveo da Kosovo mora dati prioritet Srbima s Kosova u odnosu na Beograd.
Potpredsjednik LDK Lutfi Haziri ocijenio je da se po pitanju dijaloga sa Srbijom ne smije voditi inadžijska politika, te da ne smije biti političkih ucjena. Kazao je da njegova partija traži ponovno razmatranje strukture dijaloga i da se legitimitet za dijalog mora dobiti u Skupštini Kosova. Haziri je od Thacija tražio da nakon završetka dijaloga sa Srbijom raspiše prijevremene izbore na Kosovu.
Jedan od dvojice dopredsedavajućih Državnom pregovaračkom delegacijom za dijalog sa Srbijom i potpredsjednik Vlade Kosova Fatmir Limaj ponovo je poručio da se u dijalog sa Srbijom ide samo za priznanje Kosova.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagrami UŽIVO na ovom linku.
